Traže obnovu turbeta Ali-paše Rizvanbegovića u Banjoj Luci

Traže obnovu turbeta Ali-paše Rizvanbegovića u Banjoj Luci

Semir Pintul, jedan od najaktivnijih i najgorljivijih zagovarača ove ideje u razgovoru za AA kaže kako bi bio grijeh ne obnoviti i sjećanje na Ali-pašu Rizvanbegovića koji u posljedenja dva stoljeća slovio kao najveći vakif (dobrotvor) u Hercegovini.

"Provjeravali smo to se turbe nije još počelo obnavljati, a mi smo okupili brojnu literaturu koja nedvosmisleno pokazuje da je turbe bilo uz Ferhadiju. Ali-paša je za Hercegovinu značio puno. Obnovio je brojne vakufe. Izgradio posljednju potkupolnu džamiju u Bosni i Hercegovini. Značajno je doprinio da se izgradi pravoslavna crkva u Mostaru, Franjevački samostan na Širokom Brijegu. Obnovio je Blagajsku tekiju, turbe šejh Juje i smatramo da je jedna od najmarkantnijih ličnosti u historiji Hercegovine", kaže Pintul.

On podsjeća da su već na brojne adrese poslali zahtjeve o inicijativi obnove turbeta te da se nadaju da će nadležne institucije prihvatiti ovu ideju, pogotovo zbog činjenice da se i odluka Komisije za nacionalne spomenike BiH odnosi i na Ali-pašino turbe.

"Imamo namjeru organizirati i naučni skup o Ali-paši Rizvanebogivću gdje bi se rasvijetlili svi humanitarni, ekonomski, društveni, vjerski, politički segmenti Ali-pašinog života. On je persona koja zavređuje da se organizira jedan takav naučni skup."

Podsjetio je kako oni kao neformalna grupa građana ne mogu preuzeti organizacione obaveze ni finansiranje obnove turbeta niti organizacije naučnog skupa te da se nadaju da će neka nacionalna ili akademska organizacija ili udruženja u Bosni i Hercegovini prihvatiti ovu ideju.

Pintul se nije želio upuštati u kvalifikacije da li je Ali-paša bio pozitivna ili negativna ličnost, jer se u nacionalnom pokretu Husein-kapetana Gradaščevića svrstao na stranu sultana i osmanskog carstva.

"Nije na nama da donosimo takve zaključke, na historičarima je da kažu ono što znaju, ali smatramo da je Ali-paša bio jedna izuzetno važna ličnost koja ne bi trebala pasti u zaborav", kategoričan je Pintul.

Ali paša Rizvanebogić rođen je 1783. u Stocu. Bio je osmanlijski hercegovački paša i stolački kapetan. U vrijeme njegove vladavine nad Hercegovinom, dolazi do naglog ekonomskog rasta i razvoja trgovine. Ali-paša je zaslužan i za osamostaljenje hercegovačkih franjevaca i izgradnju samostana i crkve u Širokom Brijegu. Kako je težio sve većoj autonomiji Hercegovine zasmetao je vlastima koje su ga zatvorile i ubile 1851. Pokopan je kod džamije Ferhadije u Banjoj Luci.


(AA)

Podijeli:

Povezane vijesti