Imami za primjer: Pozivati ljude vjeri, ali i radu

 Sve je veći broj onih koji okreću leđa zemljištima koja zarastaju u korov, okreću leđa babovini i djedovini sa stavom da danas ne mogu imati koristi od livada i proplanaka, zaboravljajući ujedno da je sve što danas imaju, uglavnom, stečeno na toj zemlji i od te zemlje. Kakanjski imam Ermin-ef. Zahirović je jedan od ljudi koji ličnim primjerom želi podsjetiti ljude na blagodati zemlje i bereket koji se nalazi na našim napuštenim imanjima. Iako nije imao finansijskih potreba, Zahirović je prije nekoliko godina odlučio oplemeniti zemlju, tačnije deset dunuma zemlje iznad sela Kujavče u Kaknju.

Ugodno s korisnim

“Ovo mjesto koristim za odmor, fizički i duhovni. Nema asfalta i betona, prođem kroz redove voća i zaista se odmorim. Spojio sam ugodno s korisnim. Bilo mi je žao pustiti da zemlja stoji neobrađena, stoga sam krenuo u sadnju različitih sorti, od najstarijih domaćih sorti do jagodičastog voća. Želim biti podstrek džematlijama, svojim poznanicima i drugima da vide kako se može imati kvalitetna organska hrana za lične potrebe, ako već ne želimo da proizvodimo za prodaju. Za čitavu godinu obezbijedim različite vrste povrća i voća koje su dovoljne za moje domaćinstvo i za još dvije-tri kuće. Od branja borovnice kamčatke, koja sazrijeva vrlo rano, do novembra uvijek imam nešto za branje. Na sadnju jagodičastog voća me podstakao moj prijatelj dr. Adnan Maličević, profesor s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu, sada najbolji stručnjak u regionu za jagodičasto voće“, kazao je Zahirović, koji ne proizvodi voće za prodaju, već za svoje potrebe i prijatelje, iako smatra, što je upravo želio dokazati svojim primjerom, da bi se ljudi trebali baviti ovim poslom radi zarade, naročito oni bez posla.

“Nemojmo zaboraviti da je ovdje u Kaknju godinama orijentiranost prema industriji. Svi od malena gledaju mogu li se zaposliti u elektrani, cementari, rudniku i sl. Nedovoljno je to radnih mjesta. Postoji alternativa. Imamo procvat jagodičastog voća gdje ljudi ostvaruju prihode, samo ljude treba uvjeriti da se počnu baviti ovim, jer još su sumnjičavi prema ovoj vrsti posla“, kazao nam je Zahirović.

Zahirović nastoji educirati džematlije i sve druge koji su zainteresirani da proizvedu za sebe, ali i za prodaju.

“Stalno imam ljude koji dolaze da pogledaju ovu plantažu. Neki dolaze i zovu da se upoznaju šta i kako da sade. Na raspolaganju sam koliko to dozvoljavaju moje obaveze u džematu, ali i privatne obaveze. Redovno organizujem predavanje i edukativna druženja za mlade o ovoj temi“.

Imam za primjer u svakom pogledu

Neko bi mogao reći da je ovaj efendija posvetio previše pažnje svom hobiju ili radu na plantaži spram obaveza u džematu, ali rezultati i uspjesi govore drukčije. Džemat Obre, u kojem je imam, jedan je od najkvalitetnijih u Medžlisu Kakanj po različitim osnovama, dok mektepska nastava može biti primjer drugima. Učenici ovog džemata redovno osvajaju prva mjesta na mektepskim takmičenjima na svim nivoima, od Medžlisa do Rijaseta. Ermin-efendija Zahirović je radio skoro dvije godine, koristeći vlastito znanje iz oblasti informatike, na projektu izrade elektronske sufare, koja se nalazi na stranici www.sufara.ba što je podiglo mektepsku nastavu Medžlisa Kakanj na jedan viši nivo, te postavio nove standarde Islamskoj zajednici u radu s mladima u budućnosti. Također, Zahirović je koordinator Medžlisa Kakanj za rad sa mladima s ciljem implementacije „Plana i programa rada sa mladima“ Uprave za vjerske poslove pri Rijasetu.

Cijeli tekst u printanom izdanju Preporoda