Reisul-ulema Kavazović predvodio dženaza-namaz književniku Dževadu Karahasanu
Dženaza-namaz književniku i nagrađivanom piscu Dževadu Karahasanu klanjana je danas u haremu Ali-pašine džamije u Sarajevu.
Dženazu je predvodio reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, a tužna dužnost da se prisutnima obrati pripala je dr. Hilmi Neimarliji.
O istaknutom piscu i, kako je rekao, svom prijatelju, dr. Neimarlija je rekao da je bio predan zajedništvu.
- Džamija iz šesnaestog stoljeća u ovom haremu simbolizira zajedništvo zemlje i neba, okomitu vezu transcendencije, a okolna zdanja zajedništvo Sarajeva, Bosne i Evrope, horizontalne veze između ljudi i zajednice. Tim zajedništvima i vezama Dževad Karahasan je bio predan kao mislilac i pisac, kao autor djela u kojima se susreću prostori i vremena, jezici i iskustvo, tradicije i povijesti, ideje i promišljanja ideja, pripovijedanja, i govori o pripovijedanju - kazao je Neimarlija.
Dodao je da je Karahasan vjerovao u višu životnu istinu i pravdu Bosne i Sarajeva, kao svijeta postojanja i nade, a ne postalih svjetova, kao ideja kojima se ne može nametnuti jednostrani smisao i opasni karakter uprošćene samorazumljivosti.
- U tome je nepokolebljivo doprinosio izrazima svoje vjere i svojih djela - naglasio je Neimarlija.
Zaključio je da je, približavajući nas svijetu i približavajući svijet nama, Dževad Karahasan se približavao i nama samima.
Komemoracija u čast Karahasanu jučer je upriličena na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, dok je na Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine komemoracija održana danas u 11 sati.
Dževad Karahasan, istaknuti književnik u našoj zemlji i jedan od najznačajnijih evropskih autora, preselio je na ahiret nakon bolesti u 70. godini. Dževad Karahasan rođen je u Duvnu 1953. godine. Autor je brojnih knjiga, eseja, drama. Knjige su mu prevedene na više od petnaest jezika. Dobio je više nagrada za svoj književni rad, a jedna od najznačajnijih nagrada je Goetheova nagrada za književnost.
(Preporod.info)
