Naredbom OHR-a kantoni se uhvatili u koštac sa propisima o državnoj imovini, u toku pravne analize

imovina.jpg - Naredbom OHR-a kantoni se uhvatili u koštac sa propisima o državnoj imovini, u toku pravne analize
Grafika: Berin Terović/RFE/RL

Prošla je skoro godina od kada je Ured visokog predstavnika (OHR) uputio pisma premijerima FBiH, kantona i Brčko distrikta, u kojem je zatraženo da se izvrši revizija postojećih zakona i propisa koji se tiču državne imovine, jer nisu usklađeni sa odlukom Ustavnog suda BiH "da isključivo država raspolaže imovinom, a da su niži nivoi vlasti korisnici iste, a ne vlasnici".  

Kako je za Preporod.info potvrđeno iz OHR-a, u toku su pravne analize. 

- Vlada FBiH i kantoni su se aktivno odazvali našem pozivu da izvrše reviziju i usklađivanje postojećih zakona koji se odnose na državnu i javnu imovinu. Formirano je nekoliko radnih grupa na raznim nivoima. Ovo je kompleksan poduhvat i pravne analize su još u toku - rečeno je iz OHR-a. 

Potcrtano je da zakon na državnom nivou kojim će se urediti pitanje državne imovine, u skladu sa relevantnim odlukama Ustavnog suda BiH, predstavlja jedino prihvatljivo i održivo rješenje za ovo pitanje. 

Iz Vlade FBiH o ovom pitanju na naš upit dokle se došlo sa usklađivanjem zakonskih propisa nisu odgovorili ni 15 dana nakon što smo zatražili informacije. Podsjećamo, federalni premijer Fadil Novalić prošle godine potvrdio je da je formirana radna grupa.

Iz odgovora OHR-a se da zaključiti da se radi na tome da se ispoštuje odluka visokog predstavnika u BiH Christijana Schmidta donesena u maju prošle godine. No, ni blizu se ne nazire kada će zakonski sve biti uređeno i riješeno, iako je pitanje raspolaganja državnom imovinom jedno od najbitnijih trenutno stvari u Bosni i Hercegovini.  

Dok se čeka da radna grupa odradi svoje državnu imovinu koriste i koncesioniraju kantoni, gradovi, opštine. Čak šta više, ima slučajeva da su korisnici imovine postali vlasnici u međuvremenu. Zasigurno je da će biti problema kada se sadašnji vlasnici objekata koji su izgrađeni na državnoj imovini, suoče sa izvlašćenjem, jer jedini titular vlasništva nisu ni kantoni, ni općine ni gardovi, nego država BiH. Jedno od riješenja za ovo pitanje je da se što prije donese zakonu o upravljanju, korištenju i raspolaganju državnom imovinom.  

Osim toga, što hitnije donošenje Zakona o državnoj imovini, posebno je važno jer se u Republici Srpskoj nakon donošenja Zakona o nepokretnoj imovini RS, počelo sa knjiženjem imovine na entitet.  Visoki predstavnik je jasno kazao da neće djelovati, jer zakon mora biti donesen u Parlamentu BiH. Ali, kako stvari stoje, na to će se počekati, što ide na ruku Miloradu Dodiku i RS da nastave sa uzimanje državnog zemljišta. 

Dok se zakonski sve ne uredi nadležni ne smiju šutiti. Tužilaštvo BiH i drugi nadležni organi države Bosne i Hercegovine moraju procesuirati odgovorna lica koja najavljuju da će se nastaviti neustavno i nezakonito knjiženje državne imovine Bosne i Hercegovine na bosanskohercegovački entitet RS. 

Podsjećamo, Dejtonski sporazum je predvidio da državnu imovinu koriste i koncensioniraju kantoni, gradovi, opštine. U Dejtonu imovina nije predata entitetima. Godine 2005. Paddy Ashdawn, visoki predstavnik međunarodne zajednice, donosi odluku o zabrani raspolaganja imovinom. Ustavni sud 2012. svojom odlukom zaključuje da je država Bosne i Hercegovine isključivi vlasnik imovine nastale iz bivše SR BiH.  

Državna imovina reflektira državnost, nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet koji pripadaju isključivo državi Bosni i Hercegovini, a ne entitetima. Što se tiče državnog posjeda, odnosno vlasništva, jasno je da ono obuhvata cijeli državni teritorij, odnosno državno zemljište, javna dobra, rudnike, naftna polja, planine, rijeke, drumski, željeznički, morski i vazdušni saobraćaj itd.

Pravni titular tog cjelokupnog državnog vlasništva, odnosno teritorija je država, a općine su samo nosioci prava korištenja.

Prema međunarodnom pravu, državni teritorij odnosno državni posjed, pa i bosanskohercegovački, pripada ukupnom broju njenih građana bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, rasnu, socijalnu i drugu pripadnost. Dakle, u Bosni i Hercrgovini ne postoji bilo čiji pojedinačni nacionalni posjed, pa shodno tome ni bilo čiji pojedinačni nacionalni državni teritorij. 

(A.N. / Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti