Medijski mrak za nesrbe u manjem entitetu

Medijski mrak za nesrbe u manjem entitetu

Piše: Elvedin Subašić

Teško je očekivati da postojeći slobodni mediji u BiH koji promoviraju državnu a ne entitetsku politiku mogu biti mjesto za lokalne teme i probleme Bošnjaka i Hrvata u gradovima na području manjeg entiteta, stoga jedino rješenje jeste otvaranje slobodnih medija na lokalnom nivou ili pak regionalnom koji bi objavljivali lokalne vijesti iz više gradova na području ovog entiteta i na taj način onemogućili da se i u medijskom prostoru Hrvati i Bošnjaci etnički očiste

Vlasti manjeg entiteta su odlučile da uvođenje klevete u Krivični zakon bude razmatrano na sjednici Skupštine ovog entiteta. Na ovaj način se "krivično djelo protiv časti i ugleda" vraća u Krivični zakonik ovog entiteta. Mnogi smatraju kako ovo može značiti mrak za novinare i medije, iako Hrvati i Bošnjaci u manjem entitetu već duže vrijeme žive u jednom takvom mraku kada je riječ o medijima sa sjedištem u ovom entitetu.

Za razliku od portala sa sjedištem u Banjoj Luci, u kojoj postoje elektronski mediji koji djelimično predstavljaju probleme svih građana kao što su bl-portal.com, banjaluka.net, buka.com, u mnogim drugim dijelovima manjeg entiteta Bošnjaci i Hrvati uveliko žive u medijskom mraku, odnosno njihovi problemi i povijest ne artikuliraju se na objektivan način. U mnogim gradovima televizijske i radio stanice ali i portali usklađuju svoju uređivačku s vladajućom politikom manjeg entiteta i teme koje se tiču Bošnjaka i Hrvata ostaju na margini ili se čak zloupotrebljavaju. U narativu ovih medija državnost Bosne i Hercegovine je zanemarena, dok kontekst ratne prošlosti odgovara pisanju srpskih medija devedestih godina.

Manji grad, veći problem

U nekim gradovima, poput Doboja ili Prnjavora, u kojim djeluju portali dobojski.info, granicedoboja.info, prnjavor.info, prnjavorski.com, shodno broju i načinu objavljenih članka Bošnjaci i Hrvati kao da ne postoje. Višegrad365.com je portal koji prati događaje na nivou Višegrada. Iako je orijentiran u smjeru promocije politike vladajuće partije u manjem entitetu na njemu se mogu pronaći vijesti koje se tiču i Bošnjaka, kao što je obilježavanje njihovog stradanja. Naravno, ove vijesti su kratke, često uz izostavljanje izjava i skraćivanje kako se ne bi dala potpuna informacija. O genocidu se na ovom portalu govori u kontekstu „genocida“u Konjicu nad srpskim stanovništvom ili nad Rusima u Ukrajini. Slično je i u Bijeljini s portalima infobijeljina.com i mojabijeljina.com. Najčitaniji portal u istočnoj Hercegovini jeste Trebinje danas koji promovirajući vladajuću politiku u manjem entitetu i objašnjavajući ratno raspoloženje Bošnjaka ima zanimljivu zasebnu rubriku Religija u kojoj se promovira pravoslavna tradicija i koju, shodno određenim člancima, prakticiraju i sami muslimani. Kada se uzmu u obzir manji gradovi u ovom entitetu gdje žive Bošnjaci i Hrvati tek onda do izražaja dolazi njihovo odsustvo u lokalnim medijima.

Primjer Podrinja

U Foči dva najpoznatija elektronska medija su Radio Foča i portal foca24.info. Kada se uzme u obzir da u Foči živi svega 300 Bošnjaka teško je i očekivati da se obrati pažnja na bošnjačku populaciju i njihove probleme. Iako se znatan broj Bošnjaka iz Foče nalazi u ostalim dijelovima Bosne i u dijaspori nikada nije izgrađen sistem informiranja koji bi se ticao svih građana u ovom gradu kao što je, primjera radi, u Prijedoru. Lokalne vijesti u Prijedoru objavljuje portal Prijedor danas, na kojem su svi, naravno, osim Srba građani drugog reda, što odgovara i samom faktičkom stanju u svakodnevici ovog grada, ali dva druga portala prijedor24. com i mojprijedor.com ne dozvoljavaju takav pristup. Vjerovatno su u vlasništvu Bošnjaka i nastoje pored lokalnih vijesti dati informacije koje se tiču i drugih građana, naročito Bošnjaka koji još traže svoje nestale u ovom gradu i njegovoj okolini.

Kao primjer gradova u kojima barem u online svijetu ne postoji mrak u izvještavanju o temama koje se tiču i Bošnjaka jesu Bratunac, Zvornik i Srebrenica, u kojima postoje posjećeni portali na adresama bratunac.ba, srebrenica.ba ili zvornicki.ba koji se medijski "bore" s prosrpski orijentiranim lokalnim portalom Zvornik danas. Ovo su primjeri gdje značajan broj Bošnjaka ove regije čini publiku.

Teško je očekivati da postojeći slobodni mediji u BiH koji promoviraju državnu a ne entitetsku politiku mogu biti mjesto za lokalne teme i probleme Bošnjaka i Hrvata u gradovima na području manjeg entiteta, stoga jedino rješenje jeste otvaranje slobodnih medija na lokalnom nivou ili pak regionalnom koji bi objavljivao vijesti iz više gradova na području manjeg entiteta i na taj način onemogućio da se i u medijskom prostoru Hrvati i Bošnjaci etnički očiste.

(Objavljeno u štampanom izdanju Preporoda)

Podijeli:

Povezane vijesti