Stolac: Naučna konferencija "Učenje Mevlane Dželaluddina Rumija i izazovi savremenog svijeta"

U centru za istraživanje i unapređenje kulturne i duhovne baštine u Bosni i Hercegovini - Tekija Stolac danas je upriličen naučni skup "Učenje Mevlane Dželaluddina Rumija i izazovi savremenog svijeta".

Prisutnima se kao izaslanik reisul-uleme IZ u Bosni i Hercegovini obratio muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin Dizdarević koji je, predstavljajući moguće uticaje sufijske tradicije na ljudsku narav, vrijednim ocijenio tematski okvir ovog skupa.

- Da bi čovjek ostao čovjekom, ili da budem precizniji, da bi postao čovjekom, jer čovjek se ne rađa čovjekom se postaje kroz odgoj i obrazovanje, i da bi otkrio u sebi svoju meleksku narav a zatomio svoje šejtanske porive potrebno je znanje i predanost, potreban je put i učitelj koji će te voditi tim putem. Na tom putu duhovnog čišćenja i uspinjanja deređama vlastitog bitka od velike pomoći nam može biti kolosalna tradicija sufizma koju ovaj naučni skup ima ambiciju da tematizira i osvijetli - kazao je muftija Dizdarević.

Uz osvrt na bosanskohercegovačko iskustvo islama, dr. Dizdarević je istakao kako je tesavuf prvenstveno vezan za duhovnu ljudsku dimenziju, ali da se naučno i racionalno mogu razumijevati neki njegovi fenomeni.

- Mada je sufizam prvenstveno duhovna praksa koja se obraća srcu a ne objektivnom i hladnom umu koji stoji iza naučnog diskursa držim ovaj skup vrijednim jer osvjetljava fenomen koji je i blizak i dalek. On je blizak nama jer je bošnjačka tradicija islama, kultura i umjetnost koju je producirala neraskidivo povezana sa sufizmom. Bosansko iskustvo islama praktično je nerazdruživo od sufijske tradicije koji ga je presudno oblikovao. Istovremeno, sufizam je i daleki fenomen jer smo negdje usput, usljed silnih historijskih Scila i Haribdi zagubili ovu raskošnu tadiciju koju treba iznova da otkrijemo i prikažemo u punom sjaju u kojem je osvajala srca i umove ljudi na svim meridijanima i svim epohama - poručio je izaslanik reisul-uleme hafiz prof. dr. Mevludin Dizdarević.

U uvodnom dijelu konferencije, prisutnima se obratio i šehj Halil Brzina Hulusi, istakavši značaj tretiranja ovakvih tema u aktuelnom društvenom kontekstu.

- Dinamika stvarnosti postaje bujica koja nosi sve pred sobom, ostavlja nas uplašene egzistencijalnim brigama i ostavlja jako malo vremena za suštinsko bavljenje čovjeka samim sobom, te sagleda je li njegovo srce sljedbenik ljubavi ili mržnje, tolerancije ili isključivosti. Stoga shvatam da nam je današnjem čovjeku posebno važno Mevlanino učenje, ukoliko hoće da se uzdigne iznad ovodunjalučkih preokupacija. Nadam se da ćemo tome danas i posvjedočiti - kazao je šejh Brzina.

Prof. dr. Ćazim Hadžimejlić, predsjednik Tarikatskog centra u Bosni i Hercegovini prezentovao je prvi referat o temi "Bosanski šejhul-mešajihi i njihov odnos prema Mevlani i njegovom učenju".

- Hazreti Mevlana nam je u amanet ostavio prekrasna djela puna ljubavi koja nas, između ostalog, uče gledanju i posmatranju lijepog i dobrog među ljudima. Vjerujem da su to djela koja će ostati i čitati se do Sudnjeg dana

Tokom konferencije su o Mevlaninom kulturnom nasljeđu iz različitih naučnih perspektiva govorili hafiz dr. Nevad Kahteran, prof. dr. Munir Drkić, prof. dr. Fahira Fejzić Čengić, prof. dr. Nihad Čamdžić, mr. Edhem-ef. Čamdžić, doc. dr. Elvir Musić, dr. Senad Hasagić, prof. dr. Amina Šiljak Jasenković, prof. Emrah Seljaci, prof. Mikail Turker Bal, Irfan Gazdić i mr. Zajim Kruško.

Rumi se smatra jednim od najznačajnijih mističnih pjesnika islama, koji je pisao na perzijskom jeziku. Ime Rumi je dobio zbog toga što je život proveo u Rumu (Rumski sultanat), današnja srednja Anadolija, dok naziv Mevlana na perzijskom jeziku znači "naš vodič". 

UNESCO ga je 2008. godine, povodom 800 godina od njegovog rođenja, proglasio čovjekom godine.

(Preporod.info)