Da nije srušen, Stari most bi trajao sigurno još 500 godina

Monografija "Stari mostovi i utvrde Mostara" (The Old Bridges and Fortifications of Mostar), koju zajednički potpisuju autori Ante Milošević i Željko Peković, održana je sinoć u organizaciji Hrvatskog kulturnog društva (HNK) "Napredak" u Mostaru.

U izjavi za medije, jedan od recenzenata knjige prof. dr. Josip Belamarić, istakao je da se vrijednost knjige posebno očituje u rezultatima naučnih istraživanja da se Mostar, kako je kazao, počeo razvijati mnogo prije već što je do dosadašnja historiografija smatrala, jer je na mjestu današnjeg Starog mosta znatno ranije postojalo nekoliko mostova.

- Prema tome, nusprodukt same rekonstrukcije je cijeli sklop činjenica koje nam zapravo govore o Mostaru prije Mostara i u tome je najveća vrijednost ove knjige - naglasio je Belamarić.

Sadržaj knjige, istakao je Peković, prati povijest Mostara koja je bazirana na arheološkim istraživanjima prilikom obnove Staroga mosta.

- Gradeći most napravili smo reknostrukcije svih faza lokaliteta od njegovog nastanka do današnjih dana. U knjizi smo uradili fascimilsku rekonstrukciju mosta onakvim kakvim ga je napravio Hajrudin 1566. godine, koristeći tradicijske materijale i tehnike i u obliku kakav je bio. Naš zadatak je bio da sa centimetarskom tačnosti izvedemo most prema fotogrametriji iz 1982. godine - kazao je Peković.

Podsjetio je kako su prilikom areheoloških iskopavanja pronašli elemente žičare, visećeg mosta iz XXI stoljeća i drvenog mosta iz XIV stoljeća.

Posebnost arhitektonske ljepote Starog mosta, primijetio je Peković, ogleda se u tankoći luka.

- Lukovi mostova tog raspona imaju metar i sedamdeset pet, metar i devedeset debljinu luka, a mostarski most ima svega 72 centimetra. On je i tehnički vrlo zanimljiv jer je izveden armiranjem. Stari most je trajao 500 godina i trajao bi još sigurno 500 onakav kakav je bio napravljen - kazao je Peković.

O knjizi su još govorili prof. emeritus Mladen Ančić iz Zadra i prof. dr. Danijel Džino sa Univerziteta u Sydneju.

Simptomatično je da je tokom promocije izneseno niz insinuacija i hipoteza iz kojih kasnija historijska istraživanja Mostar i područje Huma mogu tretirati kao dio urbanog katoličkog (a samim time i hrvatskog) povijesnog prostora.