Sastanak Procesa Brdo-Brijuni završen bez zajedničke deklaracije
Zajednička deklaracija Hrvatske, Slovenije i zemalja Zapadnog Balkana izostala je s ovogodišnjeg skupa Procesa Brdo-Brijuni zbog nepremostivih razlika u stavovima, potvrdio je u ponedjeljak u Brdu kod Krajnja predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Susretu su prisustvovali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, a članovi Predsjedništva Džaferović i Komšić su odbili da se u tekstu deklaracije nađe i pojam "legitimno predstavljanje".
"Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima", trebalo je stajati u konačnom dokumentu, piše Hina.
Predsjednik Slovenije Pahor je na zajedničkog konferenciji za novinare s kopredsjedavajućim sastanka hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem izjavio da je 11. Samit bio uspješan, istakavši da je razgovor lidera bio konstruktivan i pristojan te da su lideri razgovarali o pitanjima koja ih povezuju, a ne razdvajaju.
- Ipak, trebamo razumjeti koje su razlike nepremostive u našim stanovištima. To nije bilo tako dramatično da na kraju ne bismo mogli usvojiti određene zaključke. Deklaraciju nismo mogli usvojiti, u pripremama smo od nje već odustali, jer su na pripremama prevladavale razlike, ali na samoj konferenciji prevladala su zajednička stanovišta kako bismo mogli usvojiti zaključke - izjavio je Pahor.
Nakon sastanka, lideri procesa u zaključcima su ponovno potvrdili važnost proširenja kao važno geopolitičko pitanje.
Pahor je dodao je da su pozvali ka ubrzanom proces integracija u EU u skladu s dobro poznatim uslovima za članstvo.
Lideri su u trećem zaključku pozvali na davanje statusa kandidata za BiH do kraja 2022. godine kao i ukidanje viznog režima za cijeli Zapadni Balkan.
- EU pozivamo da pomogne Zapadnom Balkanu u smanjivanju problema energetske krize i krize hrane. I na kraju potvrđujemo svoju posvećenost dijalogu kao jedinom načinu za rješavanje razlika i otvorenih pitanja u regiji - rekao je Pahor.
Odustajanje od deklaracije potvrdio je i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, ali je istakao važnost šest zaključaka.
- To je najniži zajednički nazivnik, ali i dalje zajednički oko kojeg smo se mogli dogovoriti. Od deklaracije smo odustali - rekao je Milanović, dodavši da su zaključci usvojeni u teškim okolnostima po svijet, Evropu i region.
Govoreći o razlozima neusvajanja deklaracije, Milanović je rekao da ona nije usvojena, jer se Bosna i Hercegovina ne slaže s prijedlogom da se u dokumentu spomene konstitutivnost naroda u toj zemlji.
Na sastanku na vrhu Procesa Brod-Brijuni, osim Pahora i Milanovića, učestvovali su i predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, predsjedavajući i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednica Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sastanci na vrhu Procesa Brdo-Brijuni održavaju se već godinama na inicijativu Hrvatske i Slovenije kao članica Evropske unije i to s ciljem unapređenja međusobne saradnje zemalja u jugoistočnoj Evropi i ubrzavanja procesa evropskih integracija ostalih zemalja regije među kojima neke već pregovaraju o članstvu u Evropskoj uniji ili imaju status kandidata za članstvo u EU.
Inicijativa Procesa Brdo–Brijuni pokrenuta je 2010. kada su tadašnji slovenački i hrvatski premijeri Borut Pahor i Jadranka Kosor, nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži između dvije zemlje, željeli da daju primjer liderima Zapadnog Balkana i podstaknu ih na rješavanje bilateralnih pitanja i povećanje tempa na evropskom putu.
Od 2013. godine sastanci u okviru Procesa Brdo-Brijuni se održavaju svake godine, a skupu lidera regije pridruživali su se i specijalni gosti među kojima su bili nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel, bivši predsjednik Austrije Heinz Fischer, predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, predsjednik Poljske Andžej Duda, predsjednik Italije Sergio Mattarella, aktuelni predsjednik SAD-a, a tadašnji potpredsjednik Joseph Biden, te predstavnici evropskih institucija.
(Preporod.info)
