Promovirana knjiga Mevlide Serdarević "Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne"

Promovirana knjiga Mevlide Serdarević "Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne"

Knjiga "Priče i legende bošnjačkih porodica iz Hercegovine i Bosne" Mevlide Serdarević sinoć je promovirana u Centru za kulturu Grada Mostara. Uz autoricu knjigu je promovirao mostarski muftija mr. Salem ef. Dedović.

Seradrević je čitalačkoj javnosti ponudila izuzetno vrijedno istraživanje o najuglednijim bošnjačkim porodicama s jednog područja Hercegovine i dijela Bosne, argumentirajući njihovu urbanu, građansku muslimanska kulturu.

- Ta kultura afirmira etos duhovnosti, humanosti, solidarnosti, poštovanja različitosti, osjećaja i za bližnjega i za komšiju, i za gosta i putnika-namjernika podjednako. Dakako, da je takav etos baziran na izvornom učenju Islama, njegovim moralno-etičkim vrijednostima, i našoj bošnjačkoj tradiciji i običajima - primijetio je muftija Dedović.

Serdarević se u ovoj svojoj studiji zadržala na bošnjačkim elitama u hercegovačkim gradovima Trebinju i Gacku, Sarajevu, Gračanici, Kulen Vakufu, Rogatici i Visokom.

Sagledavajući doprinos bošnjačkih porodica u urbanom historijskom razvoju gradova u Istočnoj Hercegovini muftija je podsjetio na oporu i gorsku činjenicu da u nedavno objavljenoj službenoj Monografiji Grada Trebinja nema ključnih podataka koji se odnose na nemjerljivi doprinos Osman-paše Resulbegovića u izrastanju tog mjesta u Grad.

- A Grada nema prije njega. On je njegov rodni list kao i potomci iz te loze o čijim uglednicima i njihovom doprinosu u razvoju Trebinja čitamo na stranicama ove knjige - kazao je muftija.

Pored Resulbegovića, Serdarević obrađuje još i trebinjsku porodicu Defterdarovića.

Posebno dragocjen osvrt u knjizi, naglasio je muftije, je uloga ilmije, vjerske inteligencije Bošnjaka jer je ona na ovim trusnim prostorima oduvijek je bila važna.

- Jasni stavovi ilmije, držanje i djelovanje odraz su islamskog svjetonazora koji je u drugom i drugačijem prvo gledao čovjeka kao krunsko Božije stvorenje, čiji se život, vjera, čast, imetak, porodica i dostojanstvo trebaju čuvati od svih nasrtaja i zloupotreba. Takvo časno držanje imala je gatačka Ilmijja u Drugom svjetskom ratu, pa je po dolasku i uspostavi vlasti NDH-a imam Zvizdića džamije Hamid-ef. Kurtović ustaškom taborniku Tonogalu koji je propagirao progon srpskog stanovništva javno i jasno odbrusio: Sikter zlu sa strane - podsjetio je muftija Dedović.

Uz Hamid-ef. u knjizi su navedeni i primjeri Abdullah-ef. Kurspahića koji je pokušao spasiti Srbe u Havtovcu, zatim Hasan-ef. Fazlagića, Hajraga-ef. Sarića, Uzeir-ef. Delalića, Alihodža-ef. Loge, Mustafa-ef. Džankovića i Reuf-ef. Jašarevića.

- S obzirom na današnju vrlo tužnu i sumornu sliku naših gradova u istočnoj Hercegovini, gdje su ključnu riječ u njihovom nastanku i razvoju imali uglednici našeg bošnjačkog naroda i narod u cjelini, ova dragocjena knjiga uvažene autorice Mevlide sticajem tih svih pogroma, progona i uništavanja svih tragova naše kulture i postojanja tamo, postaje nekom vrstom nekrologa našoj bošnjačko-muslimanskoj kulturi i nasljeđu - pored ostalog na promociji je kazao muftija Dedović.

Upravo te činjenice bile su lajt motiv Mevlidi Serdarević da od zaborava otrgne nekada raskošnu kulturu Bošnjaka u tim krajevima.

- Primijetila sam da Bošnjaci generalno malo znaju o sebi. Nedovoljno cijene vlastitu kulturu i vrlo malo znaju o svojim precima - navodeći brojne primjere istakla je Serdarević.

U pet do sada objavljenih knjiga o kulturi, napominje da se samo na jednoj fotografiji nalazi čovjek u opancima, svi oni su baštinili gradsku kulturu stanovanja i ponašanje koje odgovara tradicionalnoj kulturi ponašanja utemeljenoj na vjeri i lokalnim običajima.

Tokom istraživanja uveliko se oslanjala na radove Hivzije Hasandedića. Iz njenih knjiga pored ostalog saznaju se i pojedinosti iz prelomnih historijskih događaja.

- Nepobitno dokazujem da su žene imale mnogo više prava već što se o tome govori. Imale su svoje mjesto u društvu. Bile su elitniji sloja naroda. Bile su pismene i koristile su sva pisma. Dakle, nije sve onako kako je do sada interpretirano - naglasila je Serdarević.

Poruka ne samo ove, već svih njenih knjiga, poručuje, je potreba za učenjem i izgradnja ponosa.

- Ako ne cijeniš sam sebe, ne možeš očekivati da te cijene i drugi - poručila je Serdarević.

(Hasan Eminović/Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti