U BiH ove godine najviše zasijano kukuruza, pšenice, krompira i malina

Ukupna zasijana površina većine važnijih usjeva na oranicama u Bosni i Hercegovini u proljetnoj sjetvi 2022. godine nepromijenjena je znatno u odnosu na prošlu godinu kada je bilo zasijano 500.000 hektara zemljišta.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, žitarice zauzimaju najveći udio zasijanih površina, slijedi ih krmno bilje, zatim povrće te industrijsko bilje.

Pšenicom je zasijano 51.085 hektara, ječmom 20.985 hektara i zobi 11.608 hektra obradive površine, dok je kukuruzima zasijano najviše zemljišta, čak 111.119 hektara.

Zasijanost žitaricama je 69,45%, industrijskim biljem 6,01%, povrćem uključujući i jagode, dinje i lubenice 10,47% i krmno bilje 12,81%. Ostali usjevi su zastupljeni sa 1,25 % - najnoviji su podaci Agencije za statistiku BiH.

Kada je riječ o povrću u BiH je u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi, pored krompira 18.965, najviše je zasijano graha 3.049 hektara i kupusa 1.077 dok je crnog luka zasijano na 2.497 hekatara, a najmanje mrkve. a najmanje dinje i špinata.

Jagodičastim voćem zasijano je 1493 hektara malinom a jagodama 295 hektara. Podaci pokazuju i veliki broj voćnjaka jabuka, krušaka, šljiva, trešnja i višnja. Najviše se sije šljiva i zasijano je sadnica na 12.709 hektara dok je ostalo voće zasijano na upola manje zemljišta.

Podaci pokazuju i kako je ove godine manje površina pod smiljem, koje spada u aromatično, medicinsko i kulinarsko bilje.

Ono što zabrinjava su prve informacije koje dolaze sa terena. Procjenjuje se da će ukupni obim proizvodnje kukuruza u Semberiji biti smanjen za više od 50 posto u prosjeku zbog suše koja traje od maja.

Višegodišnji prosječan prinos kukuruza u Semberiji je 6,5 tona po hektaru, a pod kukuruzom je na ovom području 26.000 hektara.

Na plodnijem zemljištu uz rijeke Drinu i Savu i manje vodotoke u Semberiji usjevi su za ove uslove u boljem stanju i očekuje se manja šteta na prinosu.

Na sreću, situacija je povoljnija u Federaciji BiH, s obzirom da suše nizu uzele danak kako je to slučaj u cijelom svijetu, te usijevi nisu stradali u velikoj mjeri uprkos visokim temperaturama koje smo imali.

Poljoprivrednici kažu da građani ne trebaju da brinu, da će hrane biti dovoljno za sve one koji budu željeli da kupuju domaće proizvode.

(A.N./Preporod.info)