Muftija Hasanović: Zaborav je ravan genocidu
Predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftija zagrebački akademik Aziz-ef. Hasanović jutros je održao hutbu u Islamskom centru Rijeka.
Muftija Hasanović je ovom prilikom podsjetio da u danima bajramske radosti, osjećamo i tugu zbog 27. godišnjice genocida u Srebrenici, naglasivši da se mir temelji na činjenicama, presudama i statistikama relevantnih sudova.
- Srebrenica je lekcija o tome koliko možemo vjerovati međunarodnoj zajednici i njenoj spremnosti da stane iza nas onda kad svoju sudbinu prepustimo njihovoj pravdi, njihovoj sili i njihovoj volji pa i njihovoj milosti. Prošlost nas uči i mnoge smo lekcije učili više puta, ali smo u prethodnoj agresiji na Republiku BiH pokazali da smo neke od tih ranije naučenih historijskih lekcija zaboravili. Zaboravljajući što nam se dešavalo više puta nam se ponavljalo. Stoga, zaborav je ravan genocidu - poručio je muftija.
Dodao je da se pored genocida treba govoriti i o kulturocidu.
- To je Rafael Lemkin nazvao zločinom barbarstva, dakle istrebljenje etničkih, vjerskih društvenih zajednica, bez obzira na motiv. Ali drugi aspekt su zločini vandalizma, kako ih je Lemkin nazvao, su zapravo vrlo važni, jer sistemski i organizirano su usmjereni na uništavanje. Jer genocid je uništavanje tijela, a kulturocid ili etnocid je nastojanje da se uništi duh neke etničke grupe - kazao je on.
Hutbu muftije Hasanovića prenosimo u cijelosti:
"Hvala Allahu Uzvišenom na svim blagodatima i ni'metima kojima nas je obasuo, hvala Mu na životu, zdravlju i mogućnosti da dočekamo još jedno bajramsko jutro, jutro kojim se On zaklinje 'Vel-fedžri' - 'tako mi jutra', jutro po kome je nazvao jedno poglavlje - 'Suretl-fedžr', jutro koje dolazi nakon deset noći, parnih i neparnih, jutro za kojeg se vežu veliki obredi u islamu, kurban i hadž, a koji dolaze nakon Arefata i Muzdelife - izvora ovozemnog života.
Ovim bajramskim danom se upotpunjuje islamska obveza petog uvjeta islama hadža ali i prinošenje žrtve kurbana. Kroz ove obredne propise vidimo našu zajedničku i individualnu odgovornost. Najbolja je ovo prigoda za ukupno sagledavanje i analizu naših individualnih i kolektivnih dužnosti u svakodnevnom životu.
Obaviti hadž znači fizički putovati mjestima i duhovno se poistovjetiti porukama Božjih odabranika Adema, Ibrahima, Ismaila, Ishaka, Jakuba, Nuha, Musaa, Isaa i svih drugih poslanika završavajući s Muhamedom a.s. Kur'an ne pravi razliku među njima i od nas kao sljedbenika Kur'ana traži da slijedimo njihovu jedinstvenu poruku vjere u Jednoga Boga /tewhid/, da usvajamo univerzalna moralna načela Kur'ana koji rezimira sve prethodne objave, da radimo na jačanju međuljudskih odnosa koje prožima ljubav, bratstvo, prijateljstvo, empatija, zajedništvo, uzajamno poštovanje, da s posebnom pažnjom pristupamo svima koji su u potrebi. Ako ne usvojimo ove vrijednosti kao stil svoga življenja ne možemo biti sigurni da su naši obredi hadža, zekata, posta, namaza primljeni. Ne možemo čak reći da pripadamo nekoj vjerskoj zajednici koja slijedi neku od nebeskih objava.
Zanemariti Božju naredbu čovjekoljublja znači ne ljubiti Boga. Hadž kao peta islamska dužnost ima zadaću da dadne pečatni smisao muslimanu u njegovom daljem životu, čisti ga od grijeha i usmjerava ga zdravom i čistom životu, životu bez grijeha, bez svega što je zabranjeno i tako ga učini istinskim namjesnikom na zemlji. Biti istinski namjesnik na zemlji znači sve naše postupke podrediti Božjoj volji. Ako to ne radimo nismo razumjeli svrhu svog poslanja na ovome svijetu. Sudeći po svim događanjima danas u svijetu razvidno je da je čovječanstvo u raskoraku s univerzalnim Božjim vrijednostima. Dovoljno je promatrati događanja u Ukrajini i Palestini da zaključimo da životi ljudi, njihov imetak, čast, dostojanstvo, imovina i domovina nisu zaštićeni onako kao to Svevišnji propisuje već su prepušteni surovoj stvarnosti onih koji čine nasilje i zulum nad nevinim narodima. Čak su ugroženi i oni koji žele istinu prenijeti svijetu i zato su postali metom agresora.
Slika ubijene novinarke Palestinke obišla je cijeli svijet. Ubijena je samo zato što je radila svoj posao, znači istinu prenosila. Takva istina tlačiteljima svijeta smeta. Nisam vidio čak ni novinarsku struku da se tome energično suprotstavila i da je jače digla svoj glas u zaštitu vlastitog poziva. Određeni moćnici ili centri moći žele držati svijet u tmini pored svijetla, u zabludi pored upute, u siromaštvu pored blagodati, u laži pored istine, u strahu pored sigurnosti, u mržnji pored ljubavi, u okovima pored slobode. Nad ovim konstatacijama se mora zabrinuti svaki razumom obdareni čovjek bez obzira bio vjernik ili ne, musliman ili ne, kršćanin ili ne, Židov ili ne. Pitanje je opstanka čovječanstva za koje smo svi odgovorni ili suodgovorni. Današnji poredak zasnovan na argumentu sile, korupcije, nepotizma, izrabljivanja, ugrožavanja slabijeg, nemoćnijeg i drugačijeg, neprirodan je i neodrživ.
Braćo i sestre, cijenjeni gledatelji HRTV-a i slušatelji HR-a s tim se moramo suočiti i individualno početi mijenjati. U tome nam pomaže drugi propis tijekom bajramskih dana a to je prinošenje žrtve - kurbana utemeljen na Kur'anu i sunnetu. Uzvišeni Allah u Kur'anu veli:
'Mi smo ti, uistinu, mnogō dobro dali, pa, klanjaj radi Gospodara svoga i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno će on bez pomena ostati!' (Kevser, 1-3.)
Kurban prinosimo po naredbi Uzvišenog, a radi stjecanja Njegovog zadovoljstva i iskazivanja zahvalnosti na svemu čime nas je On darovao. Naš kurban uvjetovan je čistom nakanom ili nijetom koji je odraz naše bogobojaznosti.
'Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša; tako vam ih je podčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio. I obraduj one koji dobra djela čine!' (El-Hadždž, 37)
Svjesni smo da do Allaha Uzvišenog neće stići kurbansko meso i krv, kako nas je On uputio, ali hoće naša bogobojaznost. Bez bogobojaznosti, kurban gubi smisao i cilj.Dani Kurban-bajrama, stoga, nisu tek dani kurbanskog mesa i krvi, nego i dani naše bogobojaznosti, predanosti i pokornosti Jedinom Bogu. Osim ibadetske, kurban podrazumijeva i socijalnu dimenziju. Jer, približavajući se Bogu, mi se našim kurbanima približavamo i jedni drugima. Približavamo se čovjeku. Zato su dani Kurban-bajrama i dani naše solidarnosti, plemenitosti, radosti, i visoke svijesti o općem dobru i zajednici ljudi.
Onako kako su kroz povijest brojni poslanici i časni ljudi prolazili kroz iskušenja i savladavali ih s uspjehom, strpljenjem i nadom u Božju milost, žrtvujući najbolje od sebe, mi se danas suočavamo s vlastitim iskušenjima i podnosimo vlastite žrtve.
Allahov Poslanik, a.s. je rekao: 'Nema Allahu dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan bajrama od puštanja krvi kurbana. Žrtvovana životinja će na sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom. Kurbanska krv bude primljena kod Allaha prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu.' (Ibn Madže i Tirmizi).
U trenutku dok bajramski slavimo ne možemo a da se ne prisjetimo da su ovi dani u znaku obilježavanja 27. godine od počinjenog genocida nad muslimanima Bošnjacima Srebrenice. Prekosutra će biti pokopano još 50 ubijenih Srebreničana u Memorijalnom centru Potočari. Prilika je ovo da sebe i vas podsjetim na taj veliki monstruozni čin koji je počinjen nad našim narodom samo zato što su muslimani. Nije to davno bilo u srcu Europe. Počinjen je najveći zločin nakon Drugog svjetskog rata i Holokausta na prostoru Europe i pred očima cijele svjetske javnosti. Moramo smoći snage i sve nazvati pravim imenima. Nažalost i nakon 27 godina počinitelji genocida isti poriču, a za povjerenje, mir i stabilnost u svijetu neophodna je istina. Mir se temelji na činjenicama, presudama i statistikama relevantnih sudova.
Srebrenica je lekcija o tome koliko možemo vjerovati međunarodnoj zajednici i njenoj spremnosti da stane iza nas onda kad svoju sudbinu prepustimo njihovoj pravdi, njihovoj sili i njihovoj volji pa i njihovoj milosti. Prošlost nas uči i mnoge smo lekcije učili više puta, ali smo u prethodnoj agresiji na Republiku BiH pokazali da smo neke od tih ranije naučenih historijskih lekcija zaboravili. Zaboravljajući što nam se dešavalo više puta nam se ponavljalo. Stoga, zaborav je ravan genocidu.
Pored genocida treba govoriti i o kulturocidu. To je Rafael Lemkin nazvao zločinom barbarstva, dakle istrebljenje etničkih, vjerskih društvenih zajednica, bez obzira na motiv. Ali drugi aspekt su zločini vandalizma, kako ih je Lemkin nazvao, su zapravo vrlo važni, jer sistemski i organizirano su usmjereni na uništavanje. Jer genocid je uništavanje tijela, a kulturocid ili etnocid je nastojanje da se uništi duh neke etničke grupe.
Braćo i sestre, Kur'an kaže da Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda sve dok se sam u sebi ne izmjeni. Počnimo mijenjati loše navike, napustimo grijehe kroz naše bajramske dane, kurban, naše osviještene ibadete i molitve usmjerimo ka Allahu dž.š. za: sve nevine ljudske duše koje je Svevišnji zabranio ubijati naglasivši 'tko ubije jednog nevinog čovjeka kao da je ubio cijeli svijet a tko spasi jednog nevinog spasio je cijeli svijet'; za sve siromašne, potrebite, marginalizirane za koje nam je Svevišnji naredio da ih pomažemo tvrdeći da ' u imetcima onih koji imaju, dio je za one koji nemaju'; za siročad, udovice, izbjeglice i sve prognane iz svojih domova i zemalja; za sve žrtve rata, progona i nepravdi, za one koji žive u strahu, ratne zarobljenike ma gdje bili i živjeli; za narode koji su izgubili sigurnost, mir i mogućnost zajedničkog življenja postajući žrtve razaranja, tragedija i ratova; za ljudsko bratstvo i dostojanstvo koje obuhvaća sve ljude, te ih ujedinjuje u dobročinstvu; za one koji su žrtve politike ekstremizma; za one koji su žrtva ideologije mržnje; za slobodu koju je Svevišnji Bog dao svim ljudskim bićima, stvarajući ih slobodnima; za sve ljude dobre volje prisutnih u svakom dijelu zemaljske kugle. Neka vjera, pravda i milosrđe budu temelj napretku čovječanstva. Pravda utemeljena na milosrđu put je postizanja dostojanstvenog života na kojeg svako ljudsko biće ima pravo.
Islamska zajednica u Republici Hrvatskoj, nakon 106 godina institucionalnog rada, doživljava svoj infrastrukturni procvat. S velikom radošću vas obavještavam da je Islamski centar u Sisku završen i da je u tijeku tehnički pregled nakon čega slijedi i svečanost otvorenja o čemu ćete biti blagovremeno obaviješteni. U ovoj godini ako Bog da počinjemo s gradnjom Centra u Osijeku o čemu ćete svakako biti informirani, a sada vas pozivam da svoje priloge uplaćujete za izgradnju Islamskog centra u Osijeku.
Pred Islamskom zajednicom su redovni izbori za džematske odbore, izvršne odbore medžlisa, Sabor Islamske zajednice u Hrvatskoj i Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Izborna procedura će se provoditi po Statutu Islamske zajednice u Hrvatskoj, a planirana je za listopad i studeni. Koristim se ovom prigodom zahvaliti svim članicama i članovima koji su svojim volonterskim radom u proteklom mandatu dali i daju nemjerljiv doprinos radu i razvoju naše zajednice. Zdrave ideje koje dolaze od vas braćo i sestre nailaze na plodno tlo unutar organa i ustanova Islamske zajednice. Mandatni period bio je veoma težak i zahtjevan jer smo se suočili s pandemijom i velikim potresima. Nadam se da smo na najbolji način odgovorili izazovima s kojima smo se suočili. Posebno se želim zahvaliti predsjednicima izvršnih odbora kao i predsjedniku Sabora na predanosti i financijskoj disciplini koja nam omogućava razvojne programe i jača povjerenje u našu zajednicu. Naša zajednica je naš duhovni okvir, zahtjeva od nas da joj služimo na najbolji način s ciljem stjecanja Božjeg zadovoljstva. Stoga vas pozivam da se stavite na raspolaganje svojoj zajednici i da se aktivno uključite u njen rad kroz organe Islamske zajednice. Naša zajednica je i naš emanet kojeg moramo predati generacijama koje dolaze u boljem stanju nego smo mi preuzeli.
Braćo i sestre!
Danas je veliki dan, dan Kurban bajrama. Provedimo ga onako kako nas je učio Poslanik a.s.: 'Uljepšajte svoje bajrame učenjem tekbira.' Posjetimo mezarja i kaburistane svojih najmilijih, obradujmo svoje najmlađe, obiđimo bolesne, susjede i pogledajmo na one koji su u bilo kakvoj potrebi. Svi moramo osjetiti slast Bajrama. Bajram je i dan praštanja pa oprostimo svima kojima možemo znajući da je naša spremnost da praštamo drugima mjerilo po kojem će nama Svevišnji praštati. Svima vama želim čestitati nastupajuće mubarek bajramske dane, da u zajedništvu obitelji upotpunite predstojeće blagdane te da iz njih izađemo ojačani vjerom i nadom u bolje sutra. Posebno želim čestitati onima kojima je uskraćena roditeljska ljubav, toplina vlastitog doma, bolesnicima po našim bolnicama, članicama i članovima po staračkim domovima i raznim ustanovama, zatvorenicima na izdržavanju zatvorskih kazni.
Neka naše čestitanje i ovoga bajrama bude srcem, riječju i rukovanjem a grljenje neka izostane do boljih vremena kada će to biti sigurnije.
(Preporod.info)
