Reisul-ulema Kavazović: Ponovo su ojačale snage devedesetih u BiH, plaćamo cijenu neodlučnosti one bolje Evrope

Reisul-ulema Kavazović: Ponovo su ojačale snage devedesetih u BiH, plaćamo cijenu neodlučnosti one bolje Evrope

O dvije Evrope, netolerantnoj i onoj boljoj, o BiH i susjedima, politici i izborima za Oslobođenje govorio je reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović

- Istinska borba protiv korupcije je možda i najveći prioritet današnje Bosne i Hercegovine, pa je time to i obaveza svakog vjernika muslimana. To je farzi-ajn - obaveza svakog pojedinca - a ne, kako bi se moglo očekivati, farzi-kifaje - kolektivna obaveza. Svako od nas mora dati svoj doprinos borbi protiv ove pošasti koja nagriza naše društvo i državu. Doprinos mora biti takav da od odgovornih tražimo konkretne mjere, da glasamo za one za koje smo sigurni da nisu korumpirani i da, i ovo je jako bitno, a ponekada se zanemaruje, ne dajemo svoj doprinos korupciji kroz posezanje za mitom kako bismo sebi isposlovali neku korist - poručio je između ostalog reisul-ulema. 

Oslobođenje: Voljela bih ovaj razgovor otvoriti jednom lijepom temom: Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini priprema multimedijalnu izložbu “Pod nebom vedre vjere - Islam i Evropa u iskustvu Bosne”, pa Vas molim da nam približite motive i razloge ovog velikog poduhvata i naravno planove i ciljeve.

Reisul-ulema Kavazović: Riječ je o iznimno značajnom naučno-istraživačkom, edukativnom i izložbenom projektu Islamske zajednice. U njegovoj realizaciji učestvuje više stručnih, redakcijskih, kustoskih, producentskih i istraživačkih timova i veliki broj istaknutih naučnika iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. Oni rade na pripremi velike, multimedijalne i multidisciplinarne izložbe.

Njome želimo, pomoću savremenih sredstava produkcije i prezentacije, ponuditi raskošnu kulturu bosanskih povijesnih svjetova islama. U ovom velikom poduhvatu sarađujemo s brojnim domaćim i međunarodnim muzejima, galerijama, arhivima, institutima i bibliotekama. Rezultate istraživanja, u formi dokumenata, fotografija i tekstova, predstavljamo na web stranici na bosanskom i na engleskom jeziku. Na njoj već imamo blizu stotinu kratkih tekstova, ilustriranih fotografijama, dokumentima i drugim prilozima.

Muzejska zbrika

Osnovni cilj ove izložbe je da predstavi tradicionalno socijalno, estetsko, umjetničko, graditeljsko, kulturno i civilizacijsko iskustvo, vrijednosti i baštinu bosanskih svjetova islama. Želimo na dokumentiran, vjerodostojan način pokazati našu otvorenost i, u povijesti izgrađenu i potvrđenu, spremnost za dijalog, pluralizam i zajednički život. Također, želimo predstaviti našu vitalnost, kreativne naučne, umjetničke, graditeljske doprinose i potencijale kojima raspolažemo. Najkraće rečeno, želimo da sami sebe bolje upoznamo.

Nadam se da će ova naša edukativna platforma, odnosno web stranica na kojoj razvijamo online izložbu, i izložba, koja će, ako Bog da, biti održana narednog ljeta u Sarajevu, a potom i u velikim evropskim centrima, doprinijeti našem samopouzdanju, ali i boljem regionalnom i evropskom poznavanju i bosanskih muslimana i Bosne u cjelini, većem povjerenju, razumijevanju i saradnji.

Na kraju, htio bih to posebno naglasiti, za nas je ova izložba posebno važna, zbog toga što će njeni rezultati, građa, dokumenti i artefakti, do kojih ćemo u istraživanju doći, biti polazna osnova za formiranje muzeja islamske umjetnosti i kulture u BiH, odnosno muzejske zbirke Islamske zajednice u BiH, na čijem osnivanju ćemo u narednom periodu intenzivno raditi, a koja i Zajednici i našem društvu, akademskom, naučnom i kulturnom životu u Bosni i Hercegovini u cjelini, dugo nedostaje.

Oslobođenje: Puno se puta, upravo u svjetlu odnosa Evrope spram Bosne i Hercegovine, ukazivalo na potrebu približavanja Evropi bosanskohercegovačke tradicije i života u poštivanju različitosti. Kako biste vi objasnili ovaj fenomen - da li Evropa zaista ne zna ili ne želi da zna?

Reisul-ulema Kavazović: Ne postoji jedna Evropa. Očito je da postoji ta jedna netolerantna, isključiva, eurocentrična, pa i islamofobična, Evropa koja ima i svoje političke predstavnike.

Ali, isto tako, ima i ona druga, bolja Evropa. Mi s njom želimo graditi naš zajednički evropski dom.

Oslobođenje: Sve češće se čuje kako upravo Evropa povlači granice, nedovoljno otvorena ne samo za muslimane i islam nego i za pravoslavlje?

Reisul-ulema Kavazović: Evropa, šta je to, često se pitamo. U Evropi ne postoji tijelo koje se bavi nama Evropljanima, za razliku od Sjedinjenih Američkih Država za koje je Amerikanac na prvom mjestu. Evropljani su, čini mi se, antagonizirani ljudi, koji se, uz to, boje svojih povijesnih granica. Oni ih još nisu u stanju ni definirati ni zaštititi. No, želim se nadati da Evropa, opterećena negativnim predrasudama prema različitostima, nije još uvijek dominantna u političkom odlučivanju. Ona je jaka i stalno jača, što ne smijemo zanemariti. Ona, nažalost, ima i svoje saveznike u Bosni i Hercegovini i u okruženju i toga treba biti svjestan. Već duže vrijeme, u brojnim razgovorima s evropskim zvaničnicima s kojima sam se sastajao i ovdje i u Bruxellesu, upozoravam na to da predugo oklijevanje Evrope na Balkanu stvara vakuum koji će neko popuniti.

Nažalost, ta druga Evropa, za koju vjerujemo da je bolja, bila je neodlučna, nedosljedna i sada svi plaćamo cijenu. Ponovo su ojačale snage u Bosni i Hercegovini i u okruženju koje nas vraćaju na početke devedesetih.

To su iste politike koje hoće da ponište i ono malo napretka u reintegraciji države i pomirenju koje je postignuto.

Oslobođenje: Na posljednjem samitu u Bruxellesu, kada su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata, a mi se makar nadali da će i nama progledati kroz prste, ispostavilo se da BiH ima puno više prijatelja negoli je i sama spremna to priznati. Austrijski kancelar se zdušno zalagao i makar isposlovao obećanje, slovenski predsjednik lobirao za BiH, a reakcije koje su uslijedile pokazale su da znatan dio javnosti EU nema dilemu - BiH je prije 30 godina bila ono što je Ukrajina danas. Dvije me stvari zanimaju: šta mislite zašto su vlasti u BiH toliko indiferentne spram zemalja raspoloženih da nam pomognu? I naravno - zašto su toliko nespremne da naprave iskorak ka reformama i povuku zemlju naprijed?

Reisul-ulema Kavazović: Ja znam da mi imamo puno prijatelja ne samo u Evropi nego i u svijetu. Mi kao Islamska zajednica bismo voljeli vidjeti da zemlje Balkana u kojima djeluje Zajednica budu mjesta na kojima se Istok i Zapad susreću, a ne sukobljavaju. Zato cijenimo svakog onog i na Istoku i na Zapadu ko dijeli tu našu viziju.

Svako dobronamjeran, svako ko se sjeća ne tako davnih devedesetih, zna koliko je bitna stabilnost ne samo Bosne i Hercegovine nego i ovog dijela Evrope.

Genocid koji se ovdje desio i uspon nacionalističkih netolerantnih ideologija opominje sve one odgovorne da se nije pametno neodgovorno odnositi prema ovom još uvijek rovitom dijelu svijeta.

A to zašto su neki političari nespremni provoditi reforme, pa očito je zato što evropske norme, standardi i Bosna i Hercegovina kao uređena evropska zemlja ne bi njima ostavili prostora da se ponašaju na način na koji se danas ponašaju i da bez ikakve odgovornosti vode politike koje vode. Pod krinkom odbrane nekih partikularnih nacionalnih interesa, oni brane svoju apsolutnu vlast nad paradržavnim institucijama, pa čak i dijelovima teritorije. Te politike ne mogu biti budućnost ove zemlje. Evropa mora pomoći i građanima da prepoznaju da političari koji zagovaraju segregaciju, podjele, slabljenje državnih institucija, koji svakodnevno posežu za govorom mržnje i koji su ogrezli u korupciji, neće uvesti ovu zemlju u Evropu i nisu njihovi partneri kojima svako malo čine ustupke nauštrb građana ove zemlje i stvarnih evropskih standarda demokratije i funkcionalne države.

Oslobođenje: Jesu li Srbija i Hrvatska samo problemi ili mogu biti i saveznici?

Reisul-ulema Kavazović: Kao što sam rekao da postoji više Evropa, tako postoji i više Srbija i Hrvatskih. Nažalost, te drugačije Srbije i Hrvatske su danas u defanzivi ili su jako tihe, barem u političkoj sferi. Volio bih vidjeti više saradnje nas u Bosni i Hercegovini s ljudima, političarima, medijima i naročito vjerskim liderima iz ovih drugih Srbija i Hrvatskih koji s nama dijele viziju jedinstva u različitosti i poštivanja osnovnih ljudskih prava svakog građanina, kao i međusobnog uvažavanja.

Razumijem kada se u Bosni i Hercegovini ne mogu naći saveznici i partneri od kojih se traži da se Bosna i Hercegovina odrekne prava da bude normalna i funkcionalna evropska država, koji poručuju da Bošnjaci nisu narod, da je Bosna država kojoj “treba sapun”, od koje se traži da žrtvuje osnovna prava njenih građana i da praveći nešto što nazivaju “kompromisom” jača one opcije koje ne priznaju državnost Bosne i Hercegovine i koje rade u interesu susjeda protiv vlastite zemlje. No, postoji tračak nade kod ljudi poput premijera Plenkovića. Smatram ga razumnim čovjekom koji u sebi ne nosi mržnju i predrasude prema Bošnjacima. Volio bih da se svojski uključi, sagledavajući sve probleme koji dugoročno mogu da pogode Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, kao homogen prostor, i da pomogne.

Ali, dok traju ove političke borbe i konstantno nekorektno uplitanje naših susjeda u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine, na nama, kao vjerskim zajednicama, jeste da se pobrinemo da ti zatrovani politički odnosi, koliko je moguće, ne naruše, ionako ratom i zločinima opterećene, odnose među narodima.

Plašim se da će politike koje se temelje na mržnji zatrovati odnose među narodima i državama do te mjere da će ih biti jako teško obnoviti. To im ne smijemo dozvoliti.

Oslobođenje: Više niko nema dilemu - lider SNSD-a ne odustaje od vrijeđanja Bošnjaka, čak više ne priznaje Bošnjake ni kao narod, bosanski jezik protjeruje, a zbog antidejtonskog djelovanja potvrdio je visoko mjesto na crnim rang-listama SAD-a i Velike Britanije. No, Dragan Čović, lider HDZ-a, ostaje privržen partnerstvu s Miloradom Dodikom, a SDA, doima se, nešto čeka i tako doprinosi tezi o spojenim posudama. Puno puta ste rekli da je BiH zemlja svih njenih naroda - šta učiniti da se zaista svi osjećaju domaće?

Reisul-ulema Kavazović: Vrlo jednostavno. U fokus moramo staviti čovjeka, a u političkom smislu građanina. Svaki građanin na svakom dijelu Bosne i Hercegovine mora imati jednaka prava i ne mogu postojati dijelovi Bosne i Hercegovine koji ekskluzivno pripadaju jednom narodu ili čak jednoj političkoj opciji. Naravno da u Bosni i Hercegovini žive i različiti narodi i kolektivna prava se trebaju zaštititi, ali ne može to biti na račun individualnih prava svakog građanina. Saveze političkih opcija, koji razaraju Bosnu i Hercegovinu, i njihove mentore u svijetu, ne bih komentirao, jer je u ovom intervjuu ionako previše politike, ali mogu samo reći da to nije ništa novo. Mene su u ratu, zajedno s mojim saputnicima, oteli pripadnici HVO-a koji su neke od nas nakon toga izručili svojim saveznicima iz vojske bosanskih Srba. Neki od njih se svojoj djeci nikada nisu vratili, ubili su ih. Dalje ne bih.

Uvrede na račun mog naroda i naše vjerske pripadnosti ne želim komentirati. Ono što me brine i, ako hoćete rastužuje, jeste činjenica da još nismo čuli osude takvog rječnika od onih u čije ime se nastupa. Zamislite da na sve te svakodnevne uvrede, omalovažavanja, osporavanja samog nacionalnog identiteta Bošnjaka nijedan profesor univerziteta u Istočnom Sarajevu, Banjoj Luci, nijedan medij u bosanskohercegovačkom entitetu RS, nijedan vjerski lider iz SPC-a nije našao za shodno da reagira, da osudi, da podigne svoj glas. Uistinu su rijetki izuzeci. I prstiju jedne ruke je previše da ih se nabroji. To nam govori jako puno, a i možda odgovara na dio vašeg pitanja.

Oslobođenje: Vi ste, u hutbi povodom Ramazanskog bajrama, kazali kako i muslimani daju svoj doprinos korupciji, no iako bi se to očekivalo - s obzirom na brojne partije koje se deklariraju kao bošnjačke i hvale baštinom islamske tradicije - set antikorupcijskih zakona zapeo je baš unutar bošnjačkih poslaničkih klupa. Kako ćemo onda u EU I NATO?

Reisul-ulema Kavazović: Istinska borba protiv korupcije je možda i najveći prioritet današnje Bosne i Hercegovine, pa je time to i obaveza svakog vjernika muslimana. To je farzi-ajn - obaveza svakog pojedinca - a ne, kako bi se moglo očekivati, farzI-kifaje - kolektivna obaveza.

Svako od nas mora dati svoj doprinos borbi protiv ove pošasti koja nagriza naše društvo i državu.

Doprinos mora biti takav da od odgovornih tražimo konkretne mjere, da glasamo za one za koje smo sigurni da nisu korumpirani i da, i ovo je jako bitno, a ponekada se zanemaruje, ne dajemo svoj doprinos korupciji kroz posezanje za mitom kako bismo sebi isposlovali neku korist.

Oslobođenje: Uoči prošlih općih izbora, u ime Islamske zajednice u BiH, pozvali ste na jedinstvo ummeta i politički pluralizam, obećavajući da se IZ neće miješati u partijske odabire. Šta će biti za ove izbore, s obzirom na to da je kampanja već krenula i čini se žestokom?

Reisul-ulema Kavazović: Ništa se u temeljnom odnosu Islamske zajednice prema politici nije promijenilo. I dalje će se Zajednica, njeni vjerski autoriteti i institucije, čuvati stranačkog svrstavanja i dnevnopolitičkih previranja, ali ćemo budno pratiti sve procese i imati stav o svim onim pitanjima koja se tiču života vjernika, članova i pripadnika Islamske zajednice, kao i nasrtaja na islamske vrijednosti, ljudska prava, a naročito prava na slobodu vjeroispovijesti.

Oslobođenje: Nedavno ste prozvali vlasti Kantona Sarajevo i pozvali ih da preuzmu odgovornost za javni moral, napominjući da je BiH sekularna država. Premijer KS-a je promptno došao u Rijaset: šta ste se dogovorili?

Reisul-ulema Kavazović: Državnici treba da nose odgovornost za emanet koji su dobili na povjerenje od naroda da upravljaju društvenom zajednicom. Nije dovoljno samo proklamirati ono za što se zalažemo. Sve to treba i uklopiti u kolorit i strukturu društva koje je višeslojno, u kojem se ljudi zalažu i žive različite vrijednosti. To je ono što sam mu pokušao kazati. Ne znam da li je to razumio. Političari su i inače osobe koje često slušaju samo svoj glas i dive se sami sebi. Malo je među njima onih mudrih, koji znaju da slušaju druge, kakav je bio rahmetli Alija, koji je znao uvažiti stavove političkih neistomišljenika. Ja sam ponovio ono što sam rekao u svom otvorenom pismu. Kasnije sam vidio da je premijer Kantona Sarajevo slobodno interpretirao moje stavove, što baš i nije dobra praksa među ljudima. No, nadam se da u tome nije bilo loše namjere.

Oslobođenje: Ljeto je i bez izbora emocijama bremenito, obilježavaju se brojne godišnjice, a svima svakako najteže pada 11. juli i kolektivna dženaza u Potočarima. Ove godine bit će održana trećeg dana Bajrama: može li Srebrenica, kao mjesto genocida, postati i mjesto novog početka kakav je ovoj zemlji uistinu potreban?

Reisul-ulema Kavazović: Nažalost, to neće biti moguće dok god se zločin negira, minimalizira i dok se njegovi počinioci, nalogodavci i inspiratori veličaju i dok njihovo zlo nasljeđe živi.

Zato je Srebrenica paradigma ne samo naše prošlosti nego i budućnosti i na odnosu prema njoj se ljudi kategoriziraju.

Suočenje s istinom

Mi ćemo zarad budućih generacija čuvati spomen na nevine žrtve genocida i nastaviti se nadati da će doći vrijeme kada će se oni koji su te strašne zločine počinili ili su u njihovo ime počinjeni suočiti s istinom. To je njima možda potrebnije nego nama, ali neki toga još, nažalost, nisu svjesni.

Oslobođenje: U kakvom raspoloženju dočekujete Bajram?

Reisul-ulema Kavazović: Drago nam je da su naše hadžije, nakon godina pandemije, ponovo na hadžu. Žao mi je što naše hadžije iz Srbije nisu imale mogućnost da organizirano putuju na hadž, što nam još jednom ukazuje na štetnost podjele među tamošnjim muslimanima i pogubnost postojanja paralelne vjerske strukture.

Ja se nadam da će ovaj Bajram proteći u miru i dostojanstveno na radost svih vjernika i da ćemo našu radost podijeliti s našim komšijama, s nadom u bolje sutra.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti