U Zenici otvorena izložba “Umjetnost restauracije i konzervacije“

Galerija "Preporod“ Zenica u saradnji s Institutom “Yunus Emre“ iz Sarajeva organizator je izložbe "Umjetnost restauracije i konzervacije“ u prostorijama Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici.

Izložbu je pripremio Ćazim Hadžimejlić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu zajedno sa svojim timom studenata sa Odsjeka konzervacije i restauracije: Ajlom Alijagić, Ajlom Fazlić, Azrom Hasković, Elhom Dedić, Lamijom Avdić, Jasminom Hrustanović, Anđelom Aćimović, Nejrom Ljubuškić, Edibom Huseinagićem i Kenanom Alađuzom.

Prof. dr. Ćazim Hadžimejlić navodi da je priprema za ovu izložbu trajala pet godina, te da su iz cijele Bosne i Hercegovine donijeli radove koji će se restaurirati. Među njima nalazi se i antička amfora stara 2000 godina.

- Kada govorimo o zaštiti kulturne baštine neizbježan je segment restauracije i konzervacije. Imamo jedan istorijski presjek. Na samom početku je bila zaštita, pa restauracija, a kasnije restauracija i konzervacija, dok danas imamo restauraciju kao jednu, a konzervaciju kao drugu granu, ali u biti su jedna sa drugom usko povezane nauke. Tako da je taj dio restauracije i konzervacije kao i naučno i umjetnički, a i praktični dio je neizbježan i nezamisliv u jednoj državi, tj. da država nema jedan takav vid naobrazbe ili ljudi koji se bave zaštitom kulturne baštine. Mi sa ovim studijom restauracije i konzervacije u Bosni i Hercegovini uspjeli smo i taj segment koji nam je falio da ga nadoknadimo upravo sa ovim studijom Akademija likovnih umjetnosti i Prirodno matematički fakultet Interdisciplinarni studij u Sarajevu da po prvi put otvori jedan takav studij i da studente nauči onome što je vrlo bitno za očuvanje naše kulturne baštine, pokretne ili nepokretne - rekao je profesor Hadžimejlić.

Kada govorimo o tom dijelu segmenta konzervacije i restauracije, rekao je, uspjeli smo da osposobimo kadar i prve magistre na ovome studiju.

- Evo to je danas propraćeno i na ovoj izložbi u Zenici "Umjetnost restauracije i konzervacije". Ovo se svakako održava i odnosi na ono što je urađeno u našem prostoru, na Akademiji, u muzejima i privatnim kolekcijama - istakao je Hadžimejlić.

Predsjednica "Galerije Preporod“ Zenica Amna Sofić je jedan od organizatora ove izložbe. Govorila je o aktivnostima "Galerije Preporod“.

Sofić kaže da sarađuju sa mnogim organizacijama, udruženjima, nevladinim organizacijama, javnim institucijama. Prvenstveno je tu Institut "Yunus Emre" iz Sarajeva.

- Sa Institutom imamo dobru saradnju koja nam je jako značajna da prikažemo jer oni u svom fundusu i u svojoj arhivi imaju jako dobrih izložbi koje nam prije nisu bile dostupne, dok sada zahvaljujući Institutu Yunus Emre iz Sarajeva sve to i više nam je dostupno i možemo to vidjeti. Pored Instituta Yunus Emre iz Sarajeva saradnja nam je svakako sa svim organizacionim jedinicama "Preporoda“ Bosne i Hercegovine, takođe sa javnim ustanovama, poput nedavne izložbe sa tuzlanskom Međunarodnom galerijom portreta. Tu je svakako suradnja i sa zeničkim muzejom i sa drugima. Evo uskoro radimo i jednu izložbu sa Arhivom Bosne i Hercegovine, dakle naša saradnja je jako široka, ali akcentujemo na ono što je vezano za bošnjaču tradiciju, kulturu i običaje. Mislim da nam upravo Institut “Yunus Emre“ iz Sarajeva upravo svojom arhivom može odgovoriti na ova naša pitanja i zahtjeve - rekla je Sofić.

U ime Instituta “Yunus Emre“ iz Sarajeva se zeničkoj publici predstavio i koordinator za kulturu i umjetnost Samed Pašalić koji je govorio o saradnji sa bh institucijama i udruženjima kao i sa BZK "Preporod“ iz Zenice kao i o samom cilju ove jedinstvene izložbe.

Pašalić je izrazio kako svoje tako i zadovoljstvo Instituta "Yunus Emre" da imaju priliku da budu koordinatori ovakvih projekta, jer cilj Instituta je svakako predstavljanje turskog jezika i kulture bh narodima.

- Zadovoljstvo je biti promotorom jedne ovakve izložbe koju predstavlja profesor Hadžimejlić kjoji je od stotina restauriranih predmeta zajedno sa svojim studentima restaurirao Amfora koja je stara oko 2000 godina i pronađena je baš na ovim prostorima. Profesor i studenti su je restaruirali i ona je danas spašena od propadanja - istako je Pašalić.

Rrestauracija je popravljanje starog, historijskog, autentičnog i originalnog djela koristeći njihov izvorni materijal i izvornu tehniku gradnje koliko je to moguće. Konzervacija je postupak koji se radi bez narušavanja prirodnog stanja arhitektonskog objekta.

Konzervacija predstavlja i direktno djelovanje u svrhu stabilizacije stanja i usporavanja daljnjeg propadanja kulturne baštine, a restauracija se, pak, odnosi na direktne aktivnosti na baštini koja je oštećena ili uništena.

Cilj restauratorskih aktivnosti jeste olakšati percipiranje, vrednovanje i razumijevanje kulturne baštine, istodobno poštujući, koliko god je to moguće, njene estetske, historijske i fizičke osobine.

Konzervacija i restauracija podrazumijeva intervencije različitih nivoa. Koji nivo intervencija će biti primijenjen ovisi o fizičkom stanju objekta, uzrocima propadanja, kao i okolini kulturnog dobra u kojem će biti postavljeno nakon konzervacije i restauracije, te se stoga svaki slučaj mora individualno razmatrati, uzimajući u obzir sve činjenice.

Na ovoj izložbi će biti predstavljeno 20 panoa s opisom i fotografijama restauriranih predmeta.

Izložba ostaje otvorena do 16. juna.

(Preporod.info)