General Ajnadžić: "Dobrovoljačka" je političko-pravni slučaj

"Dobrovoljačka" je političko-pravni slučaj i imat će političke konsekvence - rekao je gostujući u programu Radija BIR general Armije Republike Bosne i Hercegovine dr. Nedžad Ajnadžić.

Tokom razgovora kojeg je vodio novinar Tarik Dautović, Ajnadžić je ocijenio da je "Dobrovoljačka" visoko pozicionirana na listi prioriteta Bosne i Hercegovine, ali i Srbije.

- Beogradu je u cilju da na "Dobrovoljačkoj" objedini odgovornost vojnih struktura, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i političkog rukovodstva. Činjenica je da Ganić predstavlja politički vrh, da Muslimović i Bahto predstavljaju vojni vrh, a da MUP predstavljaju Pušina i Alispahić. Zapravo, s jednim metkom ubijaju tri zeca. Naravno, to će biti jako teško dokazivati i mi smo apsolutno sigurni da će epilog biti u korist onih koji su branili Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu - naglasio je Ajnadžić.

Kroz slučaj "Dobrovoljačka" se ušlo u posljednju fazu izjednačavanja žrtve i agresora, dodao je.

- Da je to tako, jasno je svakome ko je pročitao Memorandum Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) i 1 i 2. Imamo demonstraciju svih činjenica od strane predstavnika i iz entiteta RS, koje idu u prilog ciljevima koji su markirani u Memorandumu. Prvo je relativizacija žrtava u Bosni i Hercegovini i marginalizacija genodica koji je počinjen u našoj zemlji, drugo je izjednačavanje žrtve i agresora i treće je nazivanje Bošnjaka muslimanima - naglasio je Ajnadžić.

Podsjećamo, Sud Bosne i Hercegovine potvrdio je optužnicu Tužilaštva Bosne i Hercegovine protiv 10 osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, početkom maja 1992. godine.

Optužnicom su obuhvaćeni Ejup Ganić, Zaim Backović, Hamid Bahto, Hasan Efendić, Fikret Muslimović, Jusuf Pušina, Bakir Alispahić, Enes Bezdrob, Ismet Dahić i Mahir Žiško.

Istraga o događajima u Dobrovoljačkoj ulici je obustavljena 17. januara 2012. godine, ali je otvorena ponovo 2018. godine zbog sumnje da je počinjen ratni zločin. Odnosno, istraga je provedena zbog sumnje na ratni zločin protiv civilnog stanovništva, protiv ranjenika i bolesnika, protiv ratnih zarobljenika te zbog sumnje na krivično djelo protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja.

O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".

Događaji iz Dobrovoljačke ulice u Sarajevu (danas ulica Hamdije Kreševljakovića) smatraju se ključnim za odbranu Sarajeva i Bosne i Hercegovine. 

(Preporod.info)