Memento spaljenim izvorima: Ništa nas osim istine neće izliječiti

U znak sjećanja na uništavanje Arhiva Orijentalnog instituta Univerziteta u Sarajevu, ovaj institut organizira manifestaciju pod nazivom "Memento spaljenim izvorima, 16. i 17. maj 1992.".

Najveći dio Arhiva Orijentalnog instituta, koji je sadržavao raznu arhivsku građu nastalu tokom višestoljetne osmanske vladavine na prostorima današnje Bosne i Hercegovine, uništen je 17. maja 1992. godine. Ovi izvorni dokumenti korišteni su za izučavanje historije Bosne i Hercegovine kao naše kulturne baštine nastale na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.

Dr. Amina Šiljak-Jesenković, viši naučni saradnik iz oblasti Turski jezik i književnost pri Orijentalnom institutu gostujući u programu Radija BIR kazala je kako nikada niko nije procesuiran zbog paljenja Instituta, ali da se i malo o tome govorilo u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu.

- Bilo je teško, pogotovo dok su roditelji gubili svoju djecu, a djeca majke i očeve da govorimo o knjigama koje su pisane i zapisivane ne samo pet stoljeća osmanske vladavine u Bosni nego i one koje su još zapisane u 11. stoljeću pa su nekako pronašle svoj put do naše zemlje - kaže Šiljak-Jesenković.

Originalna građa Arhiva bila je podijeljena u četiri zbirke, a dr. Šiljak-Jesenković navodi kako se radilo o Manuscripti turcici, Sidžilima, Zbirci tapija te Vilajetskom arhivu sa više od 200.000 dokumenata. Od toga je sačuvano svega osam dokumenata iz zbirke Manuscripta turcica koja je brojala 7165 dokumenata iz perioda od 16. do 19. stoljeća, te 9 od ukupno 66 sidžila i njihovih fragmenata koji su sačinjavali zbirku sidžila između 17. i 19. stoljeća.

- Bogata historija se mora čuvati od zaborava i mitova, jer je lakše sjesti i izmisliti mitove, hvalospjeve o sebi i mržnju prema drugome nego radije sjesti i pročitati izvor i na osnovu tog izvora iznijeti zaključke, upotrijebiti svu naučnu aparaturu, uporediti sa situacijom koja je vladala u regiji i sve to utemeljeno i znanstveno prenijeti na studiju i tako informisati javnost - objasnila je Šiljak-Jesenković.

Ona dalje navodi kako nas ništa osim istine neće moći izliječiti, ali ni spasiti.

- Da bismo prevazišli svoje traume, nije ih moguće zaboraviti. Mi nastojimo ne govoriti o tim traumama koje smo preživjeli, pa tako vrlo malo pričamo o spaljivanju Aleksandrijske biblioteke, vrlo tiho, da se kome ne bismo zamjerili spominjemo i trenutak kada je Eugen Savojski spalio Sarajevo i biblioteke, a o spaljivanju knjiga iz tog perioda postoje napisane pjesme. Zaboravljamo, stidimo se pričati o tome kako je i Hitler na početku svog političkog djelovanja u maju mjesecu spaljivao knjige - kazala je Šiljak-Jesenković.

Posebno su prisutne, smatra ona, trauma raseljavanja i iseljavanja.

- To bacamo pod tepih ne bi li nam bilo lakše, a neće nam biti lakše dok ne ispričamo ono što se desilo i dok povod te traume ne bude osuđen i dok izvršilac zločina ne zatraži oprost jer mi taj oprost imamo spreman u našim kućama i svako malo u nju zavirimo, puhnemo prašinu s te kuće oprosta, ali kako ga dijeliti kad taj oprost niko nije tražio - kaže Šiljak-Jesenković.

Početak 1992. godine Orijentalni institut dočekao je kao respektabilna naučnoistraživačka institucija čiji su rezultati rada bili visoko ocijenjeni u naučnim krugovima iz oblasti orijentalistike kako u zemlji, tako i svijetu.

Bogata rukopisna kolekcija sa 5263 kodeksa manuskripata na arapskom, turskom i perzijskom jeziku učinila je ovu instituciju drugom po svom bogatstvu na Balkanu. U maju mjesecu 1992. godine, srpski agresor je paljenjem Insituta uništio veliki dio arhivske građe, dok je jedan dio ostao sačuvan.