Hadžimuhamedović: Klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju kulturnom naslijeđu

Hadžimuhamedović: Klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju kulturnom naslijeđu

„Kulturno naslijeđe i  klima” slogan je ovogodišnjeg Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina koji se danas obilježava. Osamnaesti april kao Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina ustanovio je 1982. godine Međunarodni savjet za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) , a kasnije ga je prihvatio UNESCO.

Ekspertica UNESCO-a za kulturno naslijeđe, bivša članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika  Amra Hadžimuhamedović u razgovoru za Fenu istakla je da utjecaj klimatskih promjena na kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja najviše izučavani fenomen u posljednje tri godine u svijetu.

- Procijenjeno je da klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju kulturnom naslijeđu. Izrađene su mape na kojima je simulirano koja su dobra svjetskog naslijeđa izložena opasnosti od nestanka uslijed podizanja razine mora ili erozije priobalnih područja do 2100. godine. Na tim mapama je, na primjer, sedam kulturnih dobara u Hrvatskoj u zoni visokog rizika. Za Bosnu i Hercegovinu nisu urađene studije, nema planova zaštite od utjecaja klimatskih promjena i naše naslijeđe je, vjerojatno, u skupini najranjivijih na svijetu- istakla je Hadžimuhamedović.

Kako je kazala Amra Hadžimuhamedović postupne klimatske promjene (rast prosječne temperature, vlažnosti, promjene u količini padavina, vjetrovitost i sl.) utječu i na kulturno naslijeđe koje je izloženo vanjskim utjecajima i na entrijere historijskih objekata i kolekcije u njima. Takozvane termoklastične promjene na vanjskim površinama objekata, izazvane promjenama temperatura i pojačanim zagrijavanjem, očituju se kao pukotine u kamenu ili malteru i kao ljuštenje i osipanje površinskih slojeva.

- Ta pojava, koja zabrinjava svijet, ugrožava, uz naša ostala kulturna dobra, najviše stećke i epigrafske spomenike. Vrlo je vjerojatno da će natpisi i ukrasi na stećcima u narednim desetljećima biti uništeni više nego u svim stoljećima njihovog postojanja do sada. Nadalje, uslijed izmijenjenog stupnja vlažnosti tla i zraka povećana je aktivnost kapilarne razmjene vode između struktura starih građevina i tla, što proizvodi nakupljanje kristala soli na površinama unutranjih zidova i izravno ugrožava i strukturu zidova, i freske, kao i druge oslikane slojeve u bosanskim džamijama i crkvama -  podvukla je u razgovoru za Fenu ekspertica UNESCO-a za kulturno naslijeđe Amra Hadžimuhamedović.

Ona podsjeća da promjena vlažnosti i temperature predstavlja posebnu opasnost za organske materijale kao što su drvo, papir, koža, a s obzirom da je zabilježeno da s klimatskim promjenama raste prisutnost mikroorganizama, flore i insekata koji oštećuju organske materijale, ta opasnost je još veća. Korozija na metalnim predmetima u kolekcijama je intenzivirana.

- Ja ovdje ne govorim o sporom uobičajenom starenju materijala s kojim se konzervatori nose, nego o naglom alarmirajuće ubrzanom propadanju, s kojim na kraj ne mogu izaći ni sredine u kojima su sustavi upravljanja kulturnim naslijeđem snažni. To su promjene koje prijete da naše kulturno naslijeđe u narednih 50 godina može biti svedeno na tragove - podvukla je  Amra Hadžimuhamedović.

Ona je istakla i činjenicu da nagle razorne klimatske pojave, kao što su bujične poplave, kojima smo već svjedočili 2014., klizišta, oluje, uz podizanje razine mora koje utječe na razinu rijeka u Jadranskom slivu i potpunu promjenu režima podzemnih i nadzemnih voda u kraškom prostoru - prijete ozbiljno i vrlo izvjesno i pećini Vjetrenica i Hutovom blatu, i prašumi Janj koja se nalazi na Listi svjetske baštine, i Starom mostu i Mostu Mehmed-paše Sokolovića, i Stocu, i Mostaru i Trebinju i Počitelju, Livnu, i ostalim brojnim pojedinačnim spomenicima i kulturnim krajolicima.

- Zašto je ta opasnost u Bosni i Hercegovini veća nego u ostalim dijelovima svijeta? Zato što je institucionalni okvir ispražnjen od moći i kompetentnosti, zato što ne postoji niti jedna relevantna instanca koja je kadrovski i materijalno sposobna da procijeni rizik i da planira djelovanje kako bi on bio umanjen- istakla je.

Amra Hadžimuhamedović smatra da je potrebno prije svega, hitno i sistematsko dokumentiranje kulturnog naslijeđa (proces koji je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika bila pokrenula u razdoblju do 2016. godine); analizu i mapiranje rizika i ranjivosti kulturnih dobara i izradu plana postupanja sa listom prioriteta za djelovanje; sistematsku konzervaciju i zaštitu kulturnog naslijeđa koje je uslijed zapuštenosti još ranjivije; analizu kako integriranje vernakularnog naslijeđa i vernakularnih znanja odvraća i usporava posljedice klimatskih promjena…

- A za sve to je potrebno osigurati institucionalnu reorganizaciju i buđenje uspavanih institucija, osigurati školovane kadrove i tehničku opremu, budžet i sistematsku podršku.  Potrebno je promijeniti politiku i razumijevanje da se kulturno naslijeđa ne tiče onih koji su dužni donijeti promjene ovom društvu. Direktor jednog zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa jednako je, ako ne i više, važan od javnog tužitelja. Studij konzervacije kulturnog naslijeđa nije neisplativ, kako su to neki zvaničnici u Kantonu Sarajevo procijenili. Te činjenice bi morali imati u vidu svi oni koje u parlamentima, ministarstvima i stranačkim uredima plaćamo da rade poslove od interesa za ljude u ovoj zemlji- podvukla je u razgovoru za Fenu povodom Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina Ekspertica UNESCO-a za kulturno naslijeđe, bivša članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Amra Hadžimuhamedović.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti