Huseinović za Preporod.info: Izvještaji srpskog MUP-a svjedoče o ubistvima i masovnim grobnicama

 - Iza pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova RS na hiljade je ubijenih Bošnjaka, masovne grobnice, a sve to je zapisano u njihovim dokumentima koje sam pronalazio radeći svoj zadnji film pod naslovom ”Postupi po naređenju: Dželati u plavom” - kazao je u razgovoru za Preporod.info Avdo Huseinović, novinar, publicista i autor dokumentarnih filmova.

Film ”Postupi po naređenju: Dželati u plavom” Huseinovića prikazan je 9. januara, na dan koji se u manjem entitetu slavi kao dan RS-a, i obrađuje temu s dokumentarnog aspekta o ulozi MUP-a RS u brojnim velikim zločinima nad nesrpskim stanovništvom na području Republike Bosne i Hercegovine u periodu od 1992. do 1995. godine, s posebnim fokusom na genocid u Srebrenici 1995., za koji je pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu, MUP RS-a presuđen za učešće u genocidu. 

- Film smo radili zadnju godinu i po, od ideje do finalne realizacije. Odavno sam se bavio ulogom srpskih policajaca u brojnim zločinima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. U ovom filmu koristio sam tu dokumentaciju koja je pripadala MUP-u RS-a, njihovu vlastitu dokumentaciju, brojne izvještaje, naredbe... Sve ono što smo pronalazili u masovnim grobnicama, sve ono što se nalazi na spiskovima nestalih, otprilike leži u njihovim dokumentima. Izdvojit ću izvještaj iz Srebrenice sa 13. na 14. juli Dragomira Vasića, prvog čovjeka zvorničke policije, koji kaže u svom legitimnom izvještaju da su već ubili 8.000 ljudi u rejonu Konjević Polja i brojni drugi izvještaji i zločinima na Korićanskim stjenama, zločinima na području Prijedora.... - istakao je Huseinović. 

Za naš portal otkriva da se prvobitno film koji pokazuje zlodjela koja su činili pripadnici srpskog MUP-a trebao zvati „Čuvari nereda“, te zbog čega je odustao od takvog naslova. 

- Htio sam film nazvati „Čuvari nereda“. Mi njih nazivamo čuvarima reda, a oni su zapravi bili čuvari nereda, ali kada sam sagledao količinu zločina koju su oni ostavili iza sebe to mi se učinio prilično blag naslov za ono što su uradili i ostala je ova druga verzija - kazao je Husejnović.

Iza njih su ostale na hiljade ubijenih Bošnjaka, dodao je kazujući o zločinima.

- Samo u zadruzi u Kravici oko 1.300, u Omarskoj 450, Korićanskim stjenama 250... U samom filmu se spominje primjer jednog od zločinaca na Korićanskim Stijenama, pripadnika MUP-a RS-a, koji je nakon nekoliko godina obezbjeđivao skup na istoj lokaciji kada porodice obilježavaju zločin - pojasnio je Huseinović, navodeći da ne zna koliko onih dželata koji su u ratu ubijali nevine danas radi u MUP-u RS-a, mada ih, kaže ima. 

Paradiranje pripadnika MUP-a RS-a i pjevanje četničkih pjesama kojem smo svjedočili prije dva dana u Banjoj Luci za Huseinovića nije iznenađenje. 

- Ovo na ulicama Banja Luke mene ne iznenađuje. To je jedan kontinuitet, dugo to traje. Mi smo stalno nešto šokirani, iznenađeni, a to traje nego 365 dana u godini, samo na različitim lokacijama. Imamo Zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca... Ono čemu smo 9. januara u Banjoj Luci svjedočili je bilo bezakonje. Ostaje nam u narednim danima da vidimo hoće li nadležni poduzeti nešto. Moram reži da dok sam bio dio tima odbrane u procesima za ratne zločine vidio sam brojne anomalije koje vladaju u državnom Tužilaštvu. Kada je u pitanju oblast ratnih zločina može se primijetiti da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine za ratne zločine u zadnje vrijeme podiže isključivo optužnice za ljudima koji se kriju u Srbiji i za koje unaprijed zna da nikada neće biti isporučeni Bosni i Hercegovini. Najveći dio organizatora, kreatora i počinilaca onog što smo doživjeli tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu su na području Srbije. A Srbije nema nikakvu obavezu da ih izruči.  S druge strane hapse se i sude branioci Bosne, ni jedna branilac Bosne nije bio u bjekstvu. Kakav je to fenomen da ni jedan čovjek koji je branio Bosnu i Hercegovinu nije u bjekstvu, tu je u svaka doba je dostupan. Sve to govori da rad Tužilaštva posljednjih godina, posebno dok je na čelu Visokog sudskog i tužilačkog vijeća bio Milan Tegeltija, koji je brzo lahko je skinuo masku, nije mu trebala ni hefta da to uradi - dodao je Husejnović.

Poručio je da normalan čovjek nikada ne može zaboraviti počinjena zlodjela. 

- Svako onaj ko je preživio to doba, iako kaže da je zaboravio, budite sigurni da vas laže. Snimanjem ovakvih filmova, istraživanjima, pisanjem, prvenstveno mi je zadatak da ostavim historiji važan prilog jer vjerujem da će se o svemu ovome pričati još decenijama poslije nas. I kada dođu mladi istraživači bitno je da imaju neku prtinu u snijegu kojom će ići, hodati, da će imati odakle nastaviti taj istraživački opus, da će moći koristiti neke relevantne dokumente. U ovom filmu sada imaju žive svjedoke, pitanje je za 15 godina hoće li ih imati na raspolaganju. Zabilježiti svjedočenja savremenika događaja uz korištenje relevantnih dokumenata je ključno zbog čega sam se odlučio snimiti ovaj film - naveo je Huseinović. 

Svjedočenja preživjelih, svjedoka, porodica, ističe, teška su, bolna. Puno je tu porodičnih tragedija, drama ljudi, i teško mu je, dodaje, izdvojiti neku „najtežu“.

- U 13 godina rada mogu reći da sam sigurno blizu 1.000 intervjua odradio, obišli smo brojne lokacije na kojima je izvršen najteži oblik zločina. Sve su na svoj način jako teške. Zanimljiv je slučaj u filmu „ Ubijeni prirodnom smrću“ u kojem govori Živana Delić, žena koja je bila bosanska srpkinja udata za Bošnjaka Redžu Delića. Njoj je srpski policajac Nebojša Narandžić, kojeg su poznavali, odveo tri sina i supruga Redžu. Sve četvorica su ubijeni a ona je umrla nedugo poslije tog intervjua. Ispričala nam je priču otišla je na onaj svijet, nije dočekala da zločinci budu kažnjeni. Nije uspjela pronaći ni tjela svojih ubijenih. Njena priča mi se često u glavi javi - poručio je Huseinović.

Huseinović je autor mnogih dokumentarnih filmova koji su ostavili značajan utisak ne samo na publiku u Bosni i Hercegovini, nego i regionu.

(A.N./Preporod.info)