Osvrt na knjigu "Fenomen tekfira": Akademska analiza složene tematike

Piše: Sanadin Voloder

Prošlo stoljeće za Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake je bilo ispunjeno brojnim izazovima, ratovima, promjenama vlasti, a  50 godina komunističke vlasti ostavilo je najdublje posljedice u našem društvu.

Pomjene vlasti, odnosno društvenog uređenja je za svako društvo vrlo potresno. Bošnjaci su imali četiri traumatična iskustva promjene vlasti, odnosno civilizacijskog okvira i društveno-političkog uređenja, smjena kapitalizma i komunizma te na kraju raspad Jugoslavije i osnivanje Republike Bosne i Hercegovine. Ove promjene su generirali ratovi i okupacije u kojima su Bošnjaci stradali demografski i infrastrukturno.

Svaka krajnost generiše drugu krajnost što se na religijskom polju kod muslimana Balkana i bivšeg Sovjetskog saveza, koji su preživjeli nasilnu ateizaciju, odrazilo na pojavu alternativnih pokreta, ideologija, džemata koji su kroz svoje djelovanje unijeli mnogo zbunjenosti među traumatizirane vjernike.

Najopasnija i najpogubnija od tih pojava je svakako ideologija tekfira koja je u historiji islama poznata od prve generacije, ali na Balkanu je nova pojava. Proglašenje nezavisnosti i Agresija je dovela Bosnu i Hercegovinu u žižu interesovanja muslimanskog svijeta. Dobronamjerna želja za pomoći Bošnjacima otvorila je vrata zlonamjernim pojedincima koji su sa sobom nosili opasnu ideologiju tekfira koja razara društvo u cjelini, od porodice do državnog uređenja.

Dr. Amna Hadžikadunić-Bukvić se analizom i istraživanjem fenomena tekfira bavila na doktorskom studiju u Jordanu, gdje je 2013. godine odbranila doktorsku tezu „Fenomen tekfira u Bosni i Hercegovini - uzroci, manifesti, posljedice, tretman“ .

Teza je pretočena i prilagođena u formu knjige, koja je nedavno izašla u izdanju Islamskog pedagoškog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

Knjiga predstavlja akademsku obradu vrlo složene i zahtjevne tematike tekfira, što je prvorazredni naučni doprinos, ali i olakšanje za istraživače iz drugih naučnih polja, novinare, aktiviste u nevladinim organizacijama, političare te državne institucije koje su nadležne za sigurnost.

Recezenti publikacije su mr. Muharem Omerdić i dr. Nezir Halilović, a prijevod sa arapskog jezika realizovao je dr. Emir Demir.

Na početku knjige u ime izdavača dekan Hajrudin Hodžić je istakao da je ovo jedna od prvih i najsistematičnijih studija koja se bavi fenomenom tekfira.

- Zahvaljujući autorici Hadžikadunić-Bukvić naša javnost, kako intelektualna, akademska, tako i običan puk imat će priliku da na jednom mjestu dođu do važnih činjenica i saznanja o ovoj pojavi u našem narodu - smatra dr. Hodžić.

Autorica je u uvodu ukratko pojasnila pojavu tekfira i predstavila poglavlja knjige. Pored zaključnih razmatranja dr. Hadžikadunić-Bukvić na kraju knjige dala je jasne preporuke nadležnim vjerskim, obrazovnim i državnim institucijama kako da se nose sa ovim izazovom.

Mr. Omerdić je u svojoj recenziji ističe da je ovaj rad izuzetno složen i težak, kako tematikom, tako isto obradom pojave problema kojim se bavi.

- Pojava tekfira u Bosni i Hercegovini, i šire na Balkanu, imala je za krajnji cilj izvršiti destrukciju islamskog mišljenja, prakse i tradicije muslimana, poglavito Bošnjaka. Autorica se prihvatila teškog zadatka utvrdi korijene te pojave, locira nosioce tog „virusa“, fenomen, uzroke, manifestacije, posljedice, tretman i sve to stavi u kontekst vremena u kome i sama živi - smatra mr. Omerdić.

Recezent dr. Halilović ističe da su temeljni pojmovi ovog djela vrlo jasno, precizno definisani i razrađeni, te čitaocu ne ostavlja bilo kakvu dilemu u razumjevanju pojava na koje se odnosi.

Poseban vrijednost ovog djela se ogleda u brojnim citatima najveće uleme islamskog svijeta kroz historiju koji su na različite načine imali susrete sa tekfirom.

- S druge strane, nosioci te ideologije se i danas rado osvrću na te velikane, otvoreno ih proglašavajući „nevjernicima“ ili u najmanju ruku „zabludjelim grješnicima“ - dodaje dr. Halilović.

Tekfir ideologija je oblik „virusa“ koji se javlja kao prateća pojava kriza i ratova zbog čega je opasnost od povratka ove ideologije u globaliziranom nestabilnom svijetu stalno otvorena.

S obzirom da u Siriji i dalje boravi nekoliko stotina članova porodica, odnosno žena i djece, Bošnjaka koji su ratovali u Siriji opasnost vraćanja tekfirske ideologije je izgledna. Zbog toga obaveza društva u cjelini je da razumije ovu opasnost i uloži nužni napor u preveniranju ove opasne pojave.

(Preporod.info)