Noć najvećeg kulturocida u Evropi: Aida Buturović dala život spašavajući knjige iz Vijećnice koja je plamtila u vatri
U noći sa 25. na 26. august 1992. godine zapaljena je sarajevska Vijećnica. U požaru je nestao Katalog Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, oko 90 posto knjižnog fonda i dokumenata koji svjedoče o historiji BiH. To je bila noć najvećeg kulturocida u Evropi poslije Holokausta. Aida Buturović dala je svoj život pokušavajući spasiti knjige. Nije mogla gledati kako barbari pucaju u knjige, kako ih vatra guta.
- Aida je trajni simbol, svjedok ali i heroj, o spaljenoj sarajevskoj Vijećnici i bosanskohercegovačkom knjižnom blagu u njoj. Bosanskohercegovački heroj čije ime kruži svjetskim univerzitetima i njihovim bibliotekama. Aida, kulturna heroina i simbol pobjede ideje Bosne i Bosanskog duha je inspiracija borcima za istinu, pravdu, kulturu sjećanja. Zato zaslužuje mnogo više od države BiH jer je dala svoj život spasavajući najveće kulturno, historijsko, tradicijsko bosanskohercegovačko blago - ističe Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.
Ukazao je da je Vijećnica svojevrsni čuvar kulturno-historijskog naslijeđa BiH i da je kao takva agresorima bila trn u oku kada je u pitanju kontinuitet bosanskohercegovačke državnosti.
- Na godišnjicu barbarskog paljenja Vijećnice, sjećajući se bosanskohercegovačke heroine Aide, koja od države zaslužuje mnogo više, podsjećamo da fašizam još nije pobijeđen u BiH. Do danas brojni vlastodršci širom svijeta nisu shvatili da snagu misli i duha, bilo u obliku pisane riječi ili izraženu nekim drugim umjetničkim jezikom, nije moguće izbrisati. Još nije izmišljeno oružje koje je snažnije od snage bosanskohercegovačke države. BiH sa svojom historijskom tradicijom ideje Bosne i bosanskog duha je trajna i neuništiva država koja, bez obzira na toliko agresija i genocida, bez obzira na mnoge analize takozvanih instituta širom svijeta o navodnoj propasti bosanske države, bez obzira na antibosansko djelovanje udružene srpske i hrvatske paradržavne diplomatije i koalicije još svjedoči najbolju mogućnost realizacije čovjeka i civilizacije na osnovama bosanskohercegovačke slobode - istakao je Ramić.
Rekonstrukcija Vijećnice je počela 1996. godine, a ponovo je obnovljena i svečano otvorena 9. maja 2014. godine. Obnova je trajala 18 godina. Nova Vijećnica u starom ruhu autentično je restaurirana, a iako je u njoj sve novo, ona i dalje izgleda kao stara. Na projektu restauracije sarajevske Vijećnice radilo je na desetine arhitekata, slikara, radnika, istraživača i drugih ljudi čije su ideje, misli i ruke ostale utkane u sve dijelove ovog veleljepnog zdanja.
(Preporod.info)
