Stradanje Bošnjaka Livna u logorima Herceg-Bosne: Logoraši su najbliži šehidima

Godina 1993. je bila iznimno teška zbog početka dvostruke agresije na Bosnu i Hercegovinu. Otvaranje drugog fronta, odnosno sukoba sa Hrvatima, započinju stradanja Bošnjaka u onom dijelu naše domovine u kojem žive izmiješani sa Hrvatima, a koji do tad nije bio znatno izložen ratnim stradanjima.

Bošnjaci Livna su zbog političkih okolnosti na koje nisu mogli uticati preko noći postali ne samo građani drugog reda, nego logoraši.

21. juli 1993. godine - Početak stradanja Bošnjaka Livna

Bošnjaci Livna se svakog 21. jula prisjećaju početka njihovog stradanja i tortura u logorima na području Livna i drugih dijelova Herceg-Bosne.

Program Obilježavanja 21. jula, Dana logoraša Livna održan je u prostorijama BZK Preporod Livno. Podršku ovom programu uz goste iz Udruženja logoraša BIH (predsjednik saveza logoraša BIH i zamjenik predsjednika) i članove Udruženja logoraša 21. juli Livno dali su i predstavnici političkog, vjerskog i kulturnog života Kantona 10 i grada Livna.

Program je otvoren himnom Bosne i Hercegovine, a moderator Sead Hadžijahić je na početku zatražio je da se minutom šutnje i Fatihom prisjete prvog predsjednika Udruženja logoraša 21. juli Livno rahmetli Sade Delalića, boraca, šehida i svih koji su živote dali za jedinu domovinu.

Sead Delalić je pogino 9. maja 2015. godine u saobraćajnoj nesreći u povratku iz Mostara sa premijere dokumentarnog filma Logori Herceg-Bosne.

Kroz historijski pregled stanja te 1993. u Livnu uz uvodni dio moderatora na skupu su obratili i bivši logoraši sa područja Livna kao i uvaženi gosti.

Šefko Jahić je jedan od posljednjih logoraša u Herceg-Bosne. U svom obraćanju prisjetio se teških trenutaka iz logora.

- Tukli su nas sa šlaufima, prebacivali iz logora u logor. Na kraju su me prebacili iz livanjskih logora u logore Ljubuški i Dretelj. Sjećam se scena da kada bih sakrio šnitu hljeba u džep i kada bih ušao u sobu sa šnitom hljeba, u očima nas logoraša to bi bilo kao bajramski ručak. Kada sam izašao iz logora imao sam 39 kila... ja bih se sada ubio kad bih znao da se moram vratiti opet kroz ovo sve - kaže Jahić.

Esad Bajrakterić je član Upravnog odbora Uudruženja logoraša 21. juli Livno, a u ljeto 1993. godine bio je vojnik HVO koji je preko noći postao izdajnik i zarobljenik.

- Biti vojnik i odjednom se naći kao navodni neprijatelj svoje vojske nije jednostavno. Čovjek se ne može postaviti ispravno, jer ta noć 21.7.1993. je bila kobna. Sljedećeg jutra smo završili u logorima Herceg-Bosne u Livnu, tada je krenulo iživljavanje nad civilima od strane HVO-a i nad logorasima... Jednu noć su nas pokupili u autobuse, strah je zavladao gdje ćemo završiti. Odveli nas do sela, mi smo mislili  da nas puštaju, došli smo u selo pustili su nas sat vremena i ponovo strpali u autobus i u logore.. To je bio psihički genocid nad nama - prisjeća se Bajrakterić.

Isko Hodžić zamjenik predsjednika Udruženja Logoraša 21. juli Livno u svom govoru je istakao da je HVO bila jedina vojska koja je razoružala svoju vojsku.

- Cijelo Livno, svi Bošnjaci su bili u logoru. U mom selu dvije osobe su poginule, jedan je šest sati umirao nisu mu htjeli pomoći u bolnici. Bugojanci, koji su izbjegli u ratu u Livno su nas izgonili iz kuća i maltretirali – kaže Hodžić i dodaje da ga posebno boli činjenica što smo pomalo zaboravljeni. Nisu nam dali ni da imamo naziv 21. juli, a da nije naših političara u Livnu i Kantonu 10 i njihove podrške mi ne bismo ni postojali.

Medijska propaganda - priprema za stradanje Bošnjaka

Nijaz Đonlagić, predsjednik udruženja logoraša 21. juli Livno istakao je da se ne stidi onoga čega se oni trebaju stiditi.

- Svugdje su bile torture ali najveće torture su bile u školi IGK. Kako smo pretučeni najbolje govore scene iz učionica gdje su zidovi bili crveni od krvi. Doživiš da ne vidiš djecu i ženu nekoliko mjeseci, a kad te napokon puste i vidiš porodicu tad i rođeno dijete bježi od tebe od straha. Nakon što su nas pustili iz logora svaki dan smo se morali javljati u komandi HVO-a. Naših 15 ljudi je zadnjih 15 logoraša koji su izašli iz logora Herceg-Bosne.... Mi imamo dokaze za to. Međunarodni Crveni križ je registrirao 180 logoraša u Livnu, a bilo ih je mnogo više, ali i ako ništa, taj broj nam ne mogu oduzeti i izbrisati.  Mi imamo te dokumente. I neću da se stidim onoga čega se oni trebaju stiditi. Mi ćemo ostati i boriti se - poručio je Đonlagić.

Mujo Sitnić - predsjednik udruženja boraca Patriotske lige Livno je istakao ulogu medijske propagande kao pripremu za stradanje Bošnjaka.

- Zahvaljujući Aliji Izetbegoviću i ljudima koji su gajili ideju BiH osnovala se Patriotska liga. Bio sam na liniji kad je bilo razoružanje, sve je to bilo mirisalo pomalo da će se desiti, bili smo sa tri mjesta opkoljeni a došli su i vojnici iz Hrvatske. Sreća je od Boga da nas nisu ubili taj dan. 21.7. 1993. taj crni dan koji je došao da moraš dati oružje, sva su lica bila crna znajući da nas čeka tortura od strane komšija, a njihova medijska propaganda je predstavila nas kao ekstremiste i problem. Lažima su stvarali prostor da opravdaju ono čega se svijet stidi a što je i međunarodni sud kasnije osudio kao UZP – smatra Sitnić i dodaje da se tih dana teško prisjećati na Bajram. Zahvaljujem se našem političkom rukovodstvu u ovom regionu Hikmetu Hodžiću, Jasenku, Seadu i ostalim dobrim ljudima koji su nam velika podrška i snaga. Čuvajte tekovinu onih koji su stvorili ovu BiH. Oni koji su vodili stvaranje BiH nikada neće izdati BiH - poručio je Sitnić.

Sakib Began, zamjenik predsjednika Udruženja logoraša, istakao je da radi onih koji dolaze poslije nas pisana riječ mora ostati.

- Logoraši su najbliži šehidima. Ako ne bude Udruženje u Livnu, slobodno se može ukinuti i Savez logoraša na nivou države. Važnost istine na cijeloj teritoriji BiH je presudna . -

Seid Omerović predsjednik Saveza Udruženja logoraša BiH je u svom obraćanju istakao da nužnost predstavljanja javnosti stradanja kroz koja su prošli Bošnjaci Livna.

- U borbi niste sami, imate mene kao predsjednika i Savez logoraša kao podršku. Često u životu kada želite da objektivno sagledate situaciju, mi koji nismo iz Livna, možemo vam posvjedočiti da vam je Allah dragi dao pametnih ljudi i snage da čuvate BiH. Nastavite da radite i čuvajte naše granice, imate ljude koji znaju, koji hoće i mogu. Obznanite ono što ste prošli i pretrpili - kazao je Omerović.

(Sanadin Violoder/Preporod.info)