Sadžid Ef. Ramić: Nadamo se da će sljedeće godine naše oči biti počašćene radošću gledanja u Ka'bu

Sadžid Ef. Ramić: Nadamo se da će sljedeće godine naše oči biti počašćene radošću gledanja u Ka'bu

- Kurban-bajram je poseban po ibadetima koji se za njega vezuju. To je vrijeme kada se obavljaju obredi hadža, kada je propisano donošenje tekbira i učenje zikra, na Dan Arefata, dan prije Bajrama je propisan post za onoga ko nije na hadžu, dobrovoljni namazi, davanje sadake, klanje kurbana. Bajramska radost je svojevrsna ovosvjetska nagrada vjerniku koji je kroz zahvalu Allahu dž.š. Njemu pokoran - kazao je u intervjuu za Preporod.info Sadžid ef. Ramić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini. 

On naglašava kako je Kurban-bajram jedan od dva islamska blagdana i treba ga smjestiti u širi kontekst života jednog vjernika, u njegov cjeloživotni odnos prema dva ključna pojma u njegovom životu, strpljivosti i zahvalnosti. 

- O ovoj temi je mnogo napisano i kazano. Međutim, uvijek ima prostora za neki novi osvrt. Vjernici će, kako Allah. dž.š. u suri Bekare kaže, biti dovođeni u iskušenje, malo sa strahom i gladovanjem, i time što će gubiti imanja i živote i ljetine. Da bi na kraju ovog ajeta Uzvišeni rekao: "A ti obraduj izdržljive", ili strpljive. Ovaj svijet je kuća pripreme za vječnost, a ti ispiti i neugodnosti kroz koje prolazimo su čišćenje i priprema za kuću apsolutne čistote, kuću vječnosti. Da bismo bili spremni ući u ahiretsku kuću čistote, u Džennet, trebamo proći ispite. Na tim ispitima trebamo biti zahvalni jer nas pripremaju za uspjeh poslije koga nema neuspjeha niti neugoda. Ovdje dolazimo do sljedećeg pojma, pojma zahvalnosti. Nakon što se vjernik strpi, u svom vjerničkom usavršavanju i uzdizanju, dužan je zahvaliti na ispitu koji je uspješno prošao i koji ga priprema za konačni uspjeh - pojasnio je ef. Ramić. 

S druge strane, kako dodaje, svaki čovjek u svakom trenutku svoga života koristi i uživa nebrojene blagodati, kojih jeste, i još češće, kojih uopće nije svjestan. 

- Možemo reći da su svi islamom propisani obredi upravo zahvala na ovim blagodatima. Onaj ko ne vjeruje u Boga, suštinski je nezahvalan, jer i pored svih blagodati koje uživa, odbija ih pripisati Onome ko mu ih je dao, ili ih pripisuje sebi ili nekom božanstvu u koje vjeruje. Uz napomenu da naša zahvalnost nije potrebna Allahu dž.š. jer je On apsolutno neovisan, možemo kazati da je ona potrebna nama - kazao je ef. Ramić. 

Istakao je da su bajrami dani kada u punini svoje vjere izražavamo zahvalnost Stvoritelju Koji nam je dao život i Koji nam je iz Svoje mudrosti udijelio blagodat življenja u islamu. 

- U tome se sastoji i važnost Kurban-bajrama, kada prinoseći žrtvu javno iskazujemo svoju zahvalu Uzvišenom, jačajući pri tom porodične, rodbinske i komšijske veze, čime doprinosimo koheziji naše zajednice - naglasio je. 

Na pitanje kako vjernici, muslimani, treba da obilježe Kurban-bajram, rukovodilac Ureda za hadž i umru je pojasnio da se to mora biti na način da "Onaj Kome dugujemo zahvalnost bude zadovoljan". 

- Lijep je običaj da radost Bajrama podijelimo sa nama dragim osobama, jer radost nije radost ako je ne dijelimo. S obzirom na to da je islam uredio svaki aspekt ljudskog života, tako je uredio i način kako se treba veseliti. Radovati se i veseliti, ali poštovati sebe, svoju vjeru i zadržati ljudsko dostojanstvo. Ne možemo ne spomenuti i pandemiju. Islam nalaže da se čuvaju ljudski životi i zdravlje, zabranjujući pri tom svaki postupak koji bi mogao rezultirati ugrožavanjem svog ili života i zdravlja drugih - kazao je ef. Ramić. 

Govoreći o višestrukom značaju Kurban-bajrama i prinošenja žrtve, podsjetio je činjenicu da je sve što je na zemlji dato ljudima na raspolaganje, s tim da islam jasno uređuje načine i modele raspolaganja. 

- S druge strane, ljudima je drago ono što im je dato na upravljanje i raspolaganje, ono što oni u okvirima ljudskog poimanja posjeduju. Toga što posjeduju se ne odriču lahko. A i kada ga se moraju odreći, nevoljno ga se odriču. Prinošenje žrtve je odricanje onoga što posjedujemo u korist drugih drage volje, u želji da steknemo Allahovo zadovoljstvo. Sam čin prinošenja žrtve, da bi se ovo odricanje u svojoj punini ostvarilo, treba obaviti vjernik lično. Između ostalog, i zbog toga Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini poziva vjernike da lično žrtvuju kurbane. Žrtvovanjem kurbana se, također, evocira i uspomena na Ibrahima a.s. i njegovog sina Ismaila a.s. i žrtvu koju su bili spremni podnijeti. Pored ovih značajki žrtvovanja kurbana, postoje i nebrojene druge koristi, kao što su socijalna, opće-društvena, ekonomska, psihološka... Općenito, svaki islamski propis, pa tako i kurban, ima nebrojene koristi - kazao je ef. Ramić. 

Radost i veselje su posebne specifičnosti bajrama i vjernici trebaju slaviti, dati sebi oduška, kako kaže ef. Ramić, posebno ako se uzme u obzir način današnjeg života i stalna izloženost stresu, ali uvijek se moraju poštivati Allahove granice. 

- Međutim, danas je to posebno važno kazati, nalazimo se u julskim danima. Juli je pun rana koje iznova svake godine krvare. Moramo to imati u vidu i žrtvama najstrašnijih zločina i njihovim porodicama iskazati suosjećanje i dužno poštovanje - kazao je ef. Ramić. 

Ovom prilikom također je ukazao na pojavu da se posljednjih godina za obred žrtvovanja kurbana sve češće vezuje termin tradicija. 

- Protokom vremena, na taj način će možda neki steći uvjerenje da se radi o nekom običaju, o nečemu što su radili naše dede i očevi, a to nije slučaj. Kurban je propis islama kojeg naređuje Uzvišeni Allah onome ko ga je u mogućnosti izvršiti. Čuvati ovaj obred, u prvom redu, treba lijepim odgojem naše djece u vjeri islamu. Tako će čuvati i izvršavati ovaj i sve druge obrede islama. Potom, kao što ih podučavamo ostalim propisima vjere, moramo ih podučiti i propisima kurbana - kazao je, pojašnjavajući u nastavku jedan broj propisa o kurbanu. 

Kurban je dužan klati punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman. U kurban se može zaklati deva, krava, koza i ovca. Krava treba imati dvije godine i da je ušla u treću. Ovan, odnosno ovca, treba imati godinu dana i da je ušao u drugu. Dozvoljeno je zaklati i ovna od šest mjeseci ako je napredan, a ne može se naći od godine ili više. 

U kurban nije dozvoljeno klati stoku koja ima mahanu. Prilikom podjele mesa, dio se ostavlja za ukućane, drugi dio se dijeli komšijama, rodbini i prijateljima, a treći dio siromašnima. Zabranjeno je prodavati kožicu od kurbana. Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Ko proda kožicu svoga kurbana, taj nema kurbana.” Dugogodišnja je praksa muslimana u Bosni i Hercegovini da kožice svojih kurbana poklanjaju Islamskoj zajednici. Ovaj postupak sa kožicama zasnovan je na islamskom učenju.

- Kao što sam prethodno rekao, za ovaj bajram se vezuje veći broj obreda. Hadž kao peti stub islama se obavlja u danima prije i za vrijeme Kurban-bajrama. Zbog toga ga zovemo i Hadži ili Hadžijski bajram. Nažalost ove kao ni prethodne godine hadžije iz Bosne i Hercegovine nisu bile u mogućnosti obaviti hadž, zbog okolnosti proisteklih iz pandemije Covid 19. Sam obred hadža je jedan od stubova islama i predstavlja strogu obavezu za svakog muslimana koji je fizički i materijalno sposoban hadž obaviti. Njegova važnost je nemjerljiva, kako za pojedinca koji ga obavlja, tako i za cjelokupni islamski ummet - kazao je ef. Ramić za Preporod.info odgovarajući na pitanje kada se možemo nadati ponovo da vjernici zijarete Kabu. 

O važnosti hadža na razini pojedinca najbolje govore emocije s kojima oni koji su hadž obavili govore o svom hadžskom iskustvu. 

- Drugim riječima kazano, o hadžu se ne može govoriti, on se mora doživjeti. Na razini islamskog ummeta hadž je svojevrstan kongres svih muslimana svijeta na kom se muslimani iz cijelog svijeta upoznaju razmjenjuju ideje i iskustva. Na hadžu se stiču prijateljstva i poznanstva koja žive i dugo poslije. Hadž u sebi sažima sve što jedan vjernički život u sebi ima: predanost Gospodaru i bespogovorno potčinjavanje Njegovoj volji u izvršavanju Njegovih naredbi u želji da se vjernik u potpunosti očisti od svih naslaga grijeha koji se na ljudskom srcu neumitno talože. Iz Bosne i Hercegovine je u poslijeratnom periodu na hadž išlo između 1.500 i 2.000 hadžija. O njihovim osjećajima prema hadžu, možda najbolje govore nebrojeni pozivi i upiti o hadžu, koje smo imali u Uredu za hadž i umru, kao i razočarenje koje se može vidjeti na licima i osjetiti u glasovima onih koji su imali namjeru obaviti hadž, a nakon što je Ministarstvo za hadž i umru objavilo da će i ove godine na hadž moći ići samo oni koji se nalaze u Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Iako je u ovom trenutku teško predvidjeti, svi se iskreno nadamo, i u tom smislu naše dove Allahu upućujemo, da će sljedeće godine naše oči biti počašćene radošću gledanja u Ka'bu i da će naša tijela biti ogrijana toplinom mubarek prostora Mekke i Medine - poručio je ef. Ramić. 

Dodaje da se svojih bajrama iz djetinjstva sjeća po lijepom, ali da svako vrijeme donosi i promjene. 

- Međutim u pravu su i oni koji kažu da se nije vrijeme promijenilo, nego ljudi. Bajrama mog djetinjstva se, vjerujem i kao većina nas, sjećam po lijepom. To su bili trenuci kojih se sjećam po lijepim mirisima, po nasmijanim ljudima, ali prvenstveno po atmosferi koja je odisala dubokom i iskrenom vjerom. U našoj kući je postojao ritual, kako se odlazi na bajram-namaz, kako se oblači, kako se sa bajram-namaza vraća, kako da čestitamo Bajram babi i mami, kako starijim osobama. Taj ritual pokušavam prenijeti i na svoju djecu. Razlika naravno ima. Danas su bajrami prisutniji u javnosti u medijima. Općenito razlika, ali je Bajram i danas Bajram - poručio je Sadžid-ef. Ramić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. 

(A.N./Preporod.info) 

Podijeli:

Povezane vijesti