Duranović o značaju Lejletul-miradža - Noći uzdignuća Muhammeda, a.s.

Duranović o značaju Lejletul-miradža - Noći uzdignuća Muhammeda, a.s.

Po takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini mubarek noć Lejletu-l-miradž za 2021. godinu nastupa danas u akšam.

Tradicionalno muslimani ovog područja mubarek noći provode učeći Kur'an-i-Kerim, klanjajući nafile uz zikr, često spominjanje i veličanje Gospodara, kao i upućivanjem dova Svemilosnom.

Širom islamskog svijeta od krajnjeg istoka do dalekog zapada 27. noći mjeseca redžeba muslimani takođe evociraju uspomene na jednu od najvećih mudžiza Allahovog Poslanika, a.s., Isra, noćno putovanje od Meke do Jerusalema i Miradž, uzdignuće Muhammeda, a.s., iz Jerusalema kroz svih sedem nebesa do Sidretul-muntehaa. U Iranu, Pakistanu, Indiji i Bangladešu Dan miradža je državni praznik.

Poštujući i postupajući po uputama nadležnih državnih organa za suzbijanje širenja korona virusa (COVID-19) Islamska zajednica BiH preporučila je muslimanima i muslimankama da ovu mubarek noć provedu u skrušenom ibadetu u svojim domovima.

duranovic1.JPG -

Za Preporod.info o ovoj mubarek noći govorio je hafiz dr. Elvir Duranović iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka.

- Muslimani različitim prigodnim programima obilježavaju Miradž. Obično se tom prilikom uči Miradž ili Miradžija pobožni spjev o Miradžu. Najpoznatiju Miradžiju napisali su Alaudin Sabit Užičanin i Mehmed Rešid. U današnje vrijeme najčešće se povodom Lejletul-miradža uči Miradž, dio Gaševićevog Mevluda - kaže dr. Duranović, koji se u svojim naučnim radovima bavi temama iz kulturne historije i religijske prakse Bošnjaka.

Pojašnjavajući historijski značaj ovog dana naveo je da su tri bitna događaja iz historije islama obilježila 26. i 27 redžeb, dva dana između kojih je Noć miradža.

- Prvi od njih i najvažniji je Isra i Miradž. Naziv 17. sure u Kur'anu El-Isra – Noćno putovanje, dovoljno govori o značaju koji glavni izvor islama posvećuje ovom važnom događaju. Osim u ovoj suri Kur'an o Miradžu govori i u suri En-Nedžm. Usto, postoje brojni hadisi u kojima Božiji Poslanik, a.s., potanko opisuje šta je sve vidio i doživio na Israu i Miradžu - kaže Duranović.

Tačan datum Miradža teško je odrediti. Mehmed Handžić smatra da je to gotovo nemoguće, jer Arapi u to doba nisu imali stalni kalendar, već su godine računali od nekog važnog događaja. On zatim navodi: „Prosta masa i neki islamski učenjaci drže da je Isra i Miradž bio dvadeset sedmu noć mjeseca redžeba.“ U današnje vrijeme, kako smo to već istakli širom islamskog svijeta, osim u državama sa strogim selefističkim nazorom, 27. noći redžeba obilježava se Lejletul-miradž.

- S obzirom da Ljeletul-miradž nema takvu vrijednost kao, recimo, Lejletul-kadr ili Lejletul-berat, s ibadetske strane nije ni bitno kad se stvarno desio - napominje Duranović i dodaje da su Muslimanima širom svijeta bitne poruke Miradža i darovi koje je Allahov Poslanik, a.s., od Dragog Boga donio svom ummetu: pet dnevnih namaza, dva posljednja ajeta sure El-Bekare i korisne informacije o Džennetu, Džehennemu i njihovim stanovnicima.

Smatra da su, vjerovatno, u određenom historijskom trenutku neki islamski učenjaci smatrali pogodnim napraviti paralelu između 27. noći ramazana i 27. noći redžeba, pa su za obilježavanje Lejletul-mi'radža odabrali ovaj datum. Određeni simbolizam svakako je prisutan, kao što je prisutan simbolizam između datuma Miradža i ponovnog oslobađanja Jerusalema i Hrama dalekog spomenutog u ajetu o Miradžu.

- Naime, Allah Uzvišeni je odredio da Salahudin Ejubi, ponos i dika cjelokupnog islamskog svijeta, baš 27. redžeba 583. godine po Hidžri, oslobodi Jerusalem od mrskih križara. Kuds je danas ponovo pod opsadom. Muslimani u Palestini ponovo proživljavaju žestoku agresiju. Da bi se oslobodili od jarma potrebno je jedinstvo muslimanskog svijeta i neki novi Salahudin Ejubi. Sve su to teme o kojima se među muslimanima širom svijeta govori povodom Lejletul-miradža - ističe Duranović.

Dan vakifa

Treći događaj je ozvaničenje Gazi Husrev-begove vakufname za medresu i biblioteku koja je potpisana 26. redžeba 943. godine po Hidžri, odnosno 08.01.1537. godine. Prisjećajući se najvećeg bosansko-hercegovačkog dobrotvora i njegovih velikih hajrata muslimani u Bosni i Hercegovini tradicionalno Lejletul-miradž obilježavaju kao Dan vakifa. Tada se intenzivnije govori o vakufu i njegovom značaju za svakodnevni život muslimana.

- Lejletul-miradž nije blagoslovljena noć po sebi, ali može postati blagoslovljena po ibadetima koji se u njoj izvršavaju - navodi Duranović.

Napominje da je prisutna pojava da se povodom Lejletul-miradža klanja posebna nafila, a pošto ne postoji autentično predanje koje seže do Poslanika, a.s., o nafili za vrijeme Lejletul-miradža, Duranović ističe da ih ne treba povezivati s Časnim Poslanikom, a.s., već s dobrim ljudima poslije njega.

- Na kraju, možda je najbolje obje odabrane noći u mjesecu redžebu obilježiti na isti način na koji se obilježava Dan Bedra. Širom Bosne i Hercegovine organizuju se prigodni programi povodom velike bitke i pobjede prvih muslimana predvođenih Muhammedom, a.s., na Bedru, ali se nigdje Dan Bedra ne smatra posebnim niti blagoslovljenim u odnosu na druge dane - napominje hafiz Duranović.

Na kraju je podsjetio na dovu koju je Muhammed, a.s., običavao proučiti kad bi ugledao mlađak redžeba.

Enes, r.a., prenosi da bi Vjerovjesnik, a.s., kada bi nastupio mjesec redžeb rekao: „Allahumme bārik lenā fī redžebe ve ša'bāne ve bellignā ramadān – Allahu moj, blagoslovi nas u redžebu i šabanu i podari nam da dočekamo ramazan.“

- Ova dova je lijepa i dira u samu srž onoga što vjernici uistinu osjećaju svake godine kad nastupi mjesec redžeb. U dovi je također dokaz da je poželjno zamoliti Allaha, dž.š., da nam produži život do boljih i blagoslovljenih vremena kako bi osigurali njihove blagodati. Naši dobri prethodnici voljeli su umrijeti ubrzo nakon uspješnog izvršavanja određenih ibadeta poput ramazanskog posta ili hadža. I govorili bi: „Ko umre na takav način bit će mu oprošteno.“ - zaključuje Duranović.

(Preporod.info)

Povezane vijesti