Avdo Hebib za Preporod.info: Bosna je neuništiva

Avdo Hebib za Preporod.info:  Bosna je neuništiva

Avdo Hebib, ratni pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine (RBiH), govoreći o 1. martu za Preporod.info, kaže kako to nije bio bilo kakav "kalendarski datum" provođenja referenduma 1992. godine, već da u suštinskom smislu ima mnogo širi, državotvorni značaj. 

- Prvi mart je poseban dan u novijoj historiji Bosne i Hercegovine. To je dan naše nezavisnosti, kada smo zvanično obnovili državnost BiH koja je hiljadugodišnja, ali je ovaj put obnovljena priznanjem međunarodne zajednice - kaže Hebib.  

S obzirom na to da je lično dao veliki doprinos u pripremi i provođenju referenduma, Hebib je do u detalje upoznat sa svim mukama i problemima koje su imali organizatori. Za Preporod.info ispričao je šta se tog dana događalo.  

- Činjenica je da smo imali mnogo problema sa ljudima koji nisu bili za to BiH dobije ponovo svoju državnost. U općinama gdje su većinom bili građani srpske nacionalnosti nisu nam dali biračke spiskove. Nisu dali da pripremimo, a ni da sprovedemo referendum. Kao osoba koja se taj dan pitala za mnoge stvari, u resoru unutrašnjih poslova naredio sam da se u našem elektronskom centru isprintaju rezervni spiskovi za sve općine gdje nam nisu dozvolili pristup. Pored toga, velikih problemi su nastali, jer u svim mjestima nismo imali diplomiranih pravnika, a referendum je samo mogao biti valjan ako ga sprovodu ljudi koji su za to kvalifikovani. U nekim općinama samo ih angažirali iz drugih mjesta i slali ih u takva područja. Plastičan primjer je Trebinje. Tamo smo imali veliki otpor, nisu nam dali nikoga od pravnika da sprovede referendum. Međutim, diplomirana pravnica iz Mostara Meddžida Kreso, bivša predsjednica Suda BiH, javila mi se i stavila na raspolaganje da tamo organizuje i sprovede referendum. U to vrijeme to je bila velika hrabrost, jer je zaista na svakom mjestu vrebala opasnost od napada na ljude. Imali smo takvih primjera na dosta još mjesta - priča Hebib.  

Kako ističe, bilo je i incidenata na glasačkim mjestima, ali je policija bila dobro organizirana i odoljela je brojnim izazovima, među kojima i prijetnjama da će birački materijali biti oduzeti i slično. Pojedina glasačka mjesta, navodi, morali su izmještati te se prisjeća kako su neki građani srpske nacionalnosti na referendum izašli krišom. 

heb 2.jpg - Avdo Hebib za Preporod.info:  Bosna je neuništiva
Hebib: Danas je nezavisnost ograničena Dejtonskim sporazumumom

- U mjestima gdje nam nisu dali da se organizuje referendum, morali smo to referendumsko mjesto prebaciti na drugi prostor i tu ga sprovesti. Posebno pitanje je pitanje izlaska ljudi. Bošnjaci su masovno izašli svi i glasali, ali je i veliki broj građana srpske nacionalnosti koji se osjećao normalno pripadnikom ovog bosansko-hercegovačkog naroda tajno glasao na referendumu. Naša policija im je omogućavala da izađu, daju svoj glas za referendum. To su osporavali iz rukovodstva srpskog naroda, tvrdeći kako toga nije bilo. Međutim, malom analizom statističkih podataka o izlasku na referendum i broju stanovnika na određenim područjima može se vidjeti da nije jedan broj građana srpske i hrvatske nacionalnosti glasao na tim prostorima, referendum ne bi uspio jer nije bilo dovoljno Bošnjaka da bi broj bio relevantan. Ta mala statistička analiza pokazuje da je značajan broj srpske i hrvatske nacionalnosti izašao i glasao za referendum -  kaže Hebib.  

Među pojedincima koji su dali veliki doprinos u pripremi i uspjehu referenduma, između ostalog, ističe fra Jozu Zovku, tadašnjeg glavnog fratra u Međugorju, kao i ostale fratre u zapadnoj Hercegovini. Veliki doprinos je kaže imala i Vlada Hrvatske. 

No, bez obzira na sve, ukazuje on, 1. mart ima ogroman značaj za BiH i građane. 

- Od Dana nezavisnosti BiH u ovom novijem vremenu nema značajnijega datuma za državnost BiH. Taj dan mora biti u svakoj kući, na svakom prozoru biti obilježen zastavom Bosne i Hercegovine. Taj datum moramo imati kao jedna od najznačajnijih državotvornih dana u novijoj historiji BiH - kaže Hebib.  

Međutim, kaže da je danas o suverenosti naše države teško govoriti. 

- Mi smo u nezavisnosti ograničeni Dejtonskim sporazumom. Dejton je donio tzv. specijalne veze sa Srbijom, a to znači da nam je uskratio veliki dio nezavisnosti. Jer, Srbija te specijalne veze koristi kao svoje pravo da narušava našu nezavisnost. Prema tome, ne možemo zaustaviti sve što oni rade prema dijelu BiH. Historijski je velika greška što manji bh. entitet ima taj tzv. specijalnim statusom sa Srbijom. Te specijalne veze su nam zaista uskratile ono što se govorilo o suverenitetu. Ipak, ne mogu nam ništa. Bosna i Hercegovina opstaje, ona je hiljadugodišnja zemlja koja je imala dosta napada u historiji svojoj. Bilo je 11 pokušaja genocida nad BiH. Nisu uspjeli i neće uspjeti. Bosna je neuništiva zemlja i sa svojim snažnim i visokomoralnim narodom ne može joj niko ništa. Dragi Bog čuva ovu malu zemlju i ovaj veliki narod BiH. Dejtonski sporazum nije sveto slovo da je nepromjenjivo. Dogovoreno je da je to privremeno rješenje, da će se u toku rješavati sva ostala pitanja. To je bila ideja Dejtona. Zaista moralo bi se nešto učiniti da dio međunarodne zajednice i naša politika pokrenu značajnija pitanja oko izmjene određenih dijelova Dejtonskog sporazuma - kaže Hebib.  

Hebib se osvrnuo i na izbore u Srebrenici, navodeći kako međunarodna zajednica mora ukinuti te "specijalne veze", kako bi se i pitanje ovog grada riješilo.  

- Pitanje Srebrenice niko nije postavio da međunarodna zajednica pokuša i donese poseban status ovom gradu, jer je ona formalno pravno bila zaštićena zona. Danas Srebrenica nije zaštićena zona. Ona je u sastavu manjeg entiteta ali glasanje se tu vrši iz Srbije. Mislim da Srebrenica zaslužuje posebno pitanje u izmjeni Dejtonskog sporazuma da dobije poseban status. Pa ako ne može Bošnjak ili Srbin na čelu neka međunarodna zajednica odredi čelnoga čovjeka za određeno vrijeme dok se nešto ne sredi i dok se ne napravi povoljnija situacija za sve građane. Ovako, ovo je jedna lakrdija i pravna i moralna. Tu se mora i treba uraditi nešto, međunarodna zajednica može naći rješenje toga pitanja i ograniči primjene specijalnih veza koje su vrlo loše. Naši to nikako ne tretiraju kao vrlo tešku zamku koja nam je u Dejtonu postavljena. Zato ne možemo onda govoriti o nikakvom suverenitetu. Htjeli ili ne htjeli i bez obzira na to što je bilo dosta promašaja i dosta nekonzistentne politike prema nama i našoj suverenosti, svijet nas, ipak, priznaje. Mi smo u Ujedinjenim narodima priznati kao država - podsjeća Hebib. 

S obzirom da, kako kaže, referendum ne bi mogao biti proveden bez čelnog čovjeka države, prisjetio se i druženja s rahmetli prvim predsjednikom Republike BiH, Alijom Izetbegovićem, za koga kaže da je on jedini lider koji je imao hrabrosti da neka pitanja riješi.  

- Prilično sam dobro poznavao rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, s njim sam stalno bio u kontaktu, po dva tri puta dnevno me zvao da se konsultuje. O Aliji kao o čovjeku u moralnom smislu ima visoko mišljenje. Iako nije imao veliko političko iskustvo za voditi zemlju napadnutu sa svih strana, imao je mudrost, poštenje i iskren nijet da svakome čovjeku bude pri ruci. Nije on nikoga odvajao. Pripisivali su mu kako on hoće neku "muslimansku zemlju". Odgovorno tvrdim da nikad nije želio jednonacionalnu državu, uvijek je želio svim ljudima jednako sve. Zato je uz sebe u Predsjedništvu imao Srbe i Hrvate, a mogao je kazati "ne može ni jedno, samo će u Predsjedništvu biti muslimani". Prema tome, sa izuzetnim poštovanje se sjećam Aliji. On je pored svog moralnog digniteta vodio se Kur'anskim ajetima koji govore o odnosu prema ljudima i o ljubavi čak i kada su se zakoni donosili. Niko mu se nije mogao suprotstavi protiv takvih prijedloga, tako da je on imao jaku i duševnu i moralnu i svaku snagu da je mogao lupiti šaku od sto i riješi probleme - kaže Hebib.  

Svim građanima Bosne i Hercegovine čestitao je 1.mart uz poruku da čuvaju ovu zemlju, jer nam je ona jedina domovina.

(A.N./Preporod.info)

Povezane vijesti