Vera Costantini: Geografska blizina kao snaga u izgradnji odnosa između Bosne i Italije

Vera Costantini: Geografska blizina kao snaga u izgradnji odnosa između Bosne i Italije

Vera Costantini predaje turkološke i historijske discipline na Univerzitetu "Ca 'Foscari" u Italiji. Njena istraživanja su usredsređena na Mediteran i Balkan, sa posebnim akcentom na pitanja socijalne, administrativne, političke i ekonomske historije, a njen glavni cilj je doprinijeti obnovi zajedničke historije između različitih obala Mediterana. Za Preporod.info je govorila o pitanjima odnosa Bosne i Italije.

Razgovarala: Rabija Arifović

S obzirom da svjedočimo progresivnom propadanju humanističkih nauka, Veru smo na početku našeg razgovora pitali za položaj historiografije danas. Ustvrdila je kako se ova naučna disciplina sedamdesetih godina smatrala ključem za razumijevanje i karakteristikom kulturne snage nacije, a da se danas svodi na antikvarnu znatiželju ili temu medijskog spektakla.

- Kao rezultat ozbiljne humanističke i kulturne krize, društvo gubi sposobnost razumijevanja i definisanja konteksta svog djelovanja. Društvo sve više nalikuje sušnoj pustinji digitalnih platformi, isprekidanoj improvizovanim objavama koje proizvode korisnici, a ne ljudi, čije su vještine rasuđivanja zamagljene prije svega položajem lažne jednakosti i slobode kojim se taj virtualni kontekst igra. Rezultat je čovječanstvo razdvojeno od svojih bližnjih, otuđeno od njegovog konteksta. Što se više budu slijedili ovi opasni izumi, to ćemo se više udaljavati od razumijevanja sebe, svijeta oko sebe i tragova koje su prošli svjetovi ostavili na njemu. Prema onome što sam  kao istraživačica i učiteljica mogla primijetiti, vjerujem da je u trenutnom ozbiljno regresivnom kontekstu historiografska metoda najprikladniji lijek - kazala je ona.

U predindustrijsko doba geografska blizina je bila važna komponenta, stoga je Bosna najdublje i najstrukturiranije odnose imala s Republikom Venecijom, s kojom je dijelila granice. Tokom narednog vijeka, Republika Venecija i Osmansko carstvo su se pojavili kao dva protagonista događaja, koji će utjecati na prostrano područje između istočnih obala Balkanskog poluostrva i zapadnog anatolskog poluostrva.

- U posljednjim decenijama 16. stoljeća, nakon gubitka dominacije na ostrvu Kipar i gubitka komercijalne konkurentnosti u jugoistočnom Mediteranu, Mletačka vlada je svoju prioritetnu pažnju usmjerila na Balkan, tačnije na Dalmaciju i Bosnu. Morski i kopneni put od Venecije do Istanbula, koji prolazi kroz slobodnu luku Split, Klis, Sarajevo, Novi Pazar, Skopje i Edirne, učinio je ovu teritoriju područjem visokog intenziteta ulaganja, uzrokujući demografski porast, porast stope urbanizacije, gradeći, ukratko, svojevrsno zlatno doba u 17. stoljeću u historiji Balkana. U venecijanskim dokumentima toga vremena za ovaj trgovački put nalazimo definiciju "nova ruta trgovaca za trgovce" - pojasnila je Constantini.

Uspjeh balkanske rute bio je takav da je sve više bosanskih trgovaca hrlilo u Veneciju.

- Već je 1608. godine u Veneciji nikla ideja o dodjeli velike zgrade za smještaj brojnih "turskih" trgovaca. Projekt je realiziran tek 1620. godine, uspostavljanjem Fontego dei Turchi, ogromne palače na Velikom kanalu, smještene ispred Campo di San Marcuola i blizu Fontego del Megio. Sada treba pojasniti da Venecijanci pod riječju "turci"  nisu podrazumijevali one koji su dolazili iz Turske, već je to značilo "osmanski podanik". Između 1608. i rata u Kandiji, jedini osmanski subjekti koji su hrlili u Veneciju bili su Bošnjaci, kojima je posvećen ogroman prostor ove zgrade. Kako piše Ennio Concina, u 17. stoljeću obuhvatala je stanove za trgovce, skladišta za robu, kupaonice, pa čak i sobu koja se koristila kao džamija - kazala je ona o položaju Bošnjaka u Italiji.

03.jpg - Vera Costantini: Geografska blizina kao snaga u izgradnji odnosa između Bosne i Italije

S obzirom na činjenicu da je Vera u neposrednom doticaju sa mladima Italije, pitali smo je i koliko mladi Italije znaju o  Bosni.

- Polažem veliku nadu u nove generacije. Moje studentice i studenti su uvijek izuzetno zainteresovani kad razgovaram s njima o "bliskom" islamu, bosanskom. Odvodim ih u arhivu kako bi vidjeli osmanske rukopise potpisane od sarajevskih paša i napisane na najelegantnijem osmanskom jeziku tog vremena. Moj obrazovni doprinos sigurno nije ništa više od kapi vode u zemlji, Italiji, koja još uvijek ima iskrivljenu percepciju svog odnosa s Balkanom, Turskom i istočnim Mediteranom. Evropska unija (EU) bi trebala izdvojiti fond za finansiranje timova za obuku i istraživanje ekonomske i kulturne historije Balkana. U svim uključenim zemljama, posebno u Italiji, trebali bi postojati obrazovni kursevi u školama i univerzitetima s ciljem podizanja svijesti građana o mogućnostima interakcije, koje nas zajedničko historijsko nasljeđe poziva da iskoristimo - naglasila je ona.

Danas su energetske i ekonomske mogućnosti neuporedive u odnosu na one iz mletačko-bosanskog odnosa u sedamnaestom stoljeću, a Vera tvrdi da bi geografska blizina u budućnosti mogla postati snaga u izgradnji ekonomskih i industrijskih odnosa.

- Racionalizacija logističke organizacije Gornjeg Jadrana, na primjer, mogla bi podrazumijevati preformulisanje odnosa između zaleđja, uključujući istočnu Italiju i sjeverozapadni Balkan u poželjan novi kurs oporavka, u ime održivosti okoliša, oporavka investicija i široko rasprostranjenog i ekološki održivog turizma. Nadalje, sa geostrateškog gledišta, jačanje međusobnih veza između sjeveroistočne Italije i Balkanskog poluostrva, sve do Turske, moglo bi imati korisnu ulogu u ponovnom uravnotežavanju u odnosu na jedinstvenost projekta "Put svile" - kazala je ona.

Vera Constantini je nedavno bila učesnik projekta Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji (IZBI) "Razgovori uoči petka", stoga smo je za kraj našeg razgovora pitali za impresije ove saradnje.

- Obradovala me je inicijativa Nermina Fazlagića, predsjednika IZBI. Od ove godine sam direktor Udruženja italijansko-turskog prijateljstva i jedva čekam da nam epidemiološke okolnosti omoguće da s prijateljima IZBI-a organizujemo zajedničku kulturnu saradnju - završila je ona.

04.jpg - Vera Costantini: Geografska blizina kao snaga u izgradnji odnosa između Bosne i Italije

(Preporod.info)

Povezane vijesti