Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Osman Lavić: Svjedočimo skoro pola milenija postojanja riznice znanja

Gazi Husrev-begova biblioteka uz prigodnu svečanost danas će obilježiti 484. godišnjicu postojanja i kontinuiranog rada. O značaju ove institucije za Preporod.info govori njen direktor Osman Lavić, kazavši da se za datumom njenog osnivanja uzima 26. redžep 943. godine, odnosno 8. januar 1537. godine. S obzirom da je nova zgrada najstarije javne biblioteke u Bosni i Hercegovini svečano otvorena 15. januara 2014. godine, ovaj datum uzet je za obilježavanje godišnjice.

Navodi i da ova impozantna građevina čuva kulturno-historijsko bogatstvo naše zemlje, te da u svom bogatom književnom fondu ima najstarije zapise o našoj zemlji i njenoj historiji. U njoj se čuva najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u jugoistočnoj Evropi, što predstavlja najveći doprinos naučnoj i kulturnoj baštini, ne samo za BiH, nego za cijelu regiju i šire.

- Gazi Husrev - begova biblioteka svake godine obilježava godišnjicu osnivanja i kontinuiranog rada. No,15. januar, činjenica je, nije datum potvrde vakufname, nego je to 8. januar 1537. godine. Međutim, s obzirom da su i Gazi Husrev-begova biblioteka i Medresa ovjerene i utemeljene istom vakufnamom istoga dana, prepustili smo Medresi da svoju godišnjicu obilježavaju sedam dana ranije, a mi smo za obilježavanje uzeli svoju godišnjicu 15. januara, jer je 2014. godine na taj datum bilo svečano otvorenje novopodignute i izgrađene zgrade Biblioteke - pojašnjava Lavić.

Dodaje da Biblioteka služi svojoj misiji i da je koriste studenti, profesori, građani i istraživači.

- O Biblioteci je dosta rečeno. Ona je hvala dragom Bogu posljednjih godina u fokusu, rekao bih, pod reflektorima naše javnosti i drago nam je da je tako, jer svojim fondovima, zgradom, uvjetima i svim drugim, to zavrijeđuje. Stoga, s ponosom mi svake godine pripremamo godišnjicu, s ciljem da predočimo ono što Biblioteka radi, odnosno šta je radila u protekloj godini, a i da nam to bude na neki način i korektor rada, a sve da naša javnosti, korisnici, osnivač i prijatelji Biblioteke imaju uvid u ono što radimo, da budemo kako je to danas moderno kazati, transparentni, ali i da budemo u duhu vremena kojeg živimo. Da je to tako, pokazala je prošla godina u kojoj smo se na svaki način pokušavali prilagoditi novonastaloj situaciji, te rad Biblioteke usaglasiti sa specifičnim potrebama naših korisnika u uvjetima pandemije COVID-19. Ono što je karakteristično za prošlu godinu rada u odnosu na prethodne jeste da je do punog izražaja došla digitalna bibloteka koju smo formirali prije četiri do pet godina -  kaže Lavić.

S ponosom ističe da je zabilježeno više od 360.000 pristupa korisnika digitalnoj biblioteci.

- Prošle godine smo također osvježili, osavremenili i uprostili za upotrebu našu web stranicu, gdje smo ponudili više podataka korisnicima. Želim istači i da je rađena dopuna dva sektora. Prvi je unutarnje sređivanje fondova Biblioteke kao elektronske baze. Nastojali smo biti prisutniji i na online mrežama. Samo prošle godine smo javnosti inašim korisnicima i javnosti koji nisu mogli izlaziti iz kuće zbog epidemije ponudili  devet izložbi povodom mevluda, ramazana, mukabela. Mi cijenimo da je to bio pravi trenutak za takvu aktivnost. Prema povratnim informacijama koje dobijamo od naših korisnika, "pogodili smo u sridu", što se kaže, odnosno da smo ispunili njihova očekivanja i ponudli im korisno štivo - dodaje direktor Lavić.

Nakon ublaživanja mjera, kada su vežeće mjere bile blaže, u saradnji sa Upravom za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice (IZ), organiziran je obilazak svih muftijstava gdje su održane izložbe udžbenika koji su korišteni u mektebima u prošlosti.

- Bili smo i u Novom Pazaru, sa njihovim Nacionalnim vijećem uradili smo izložbu "Mevlud u tradiciji Bošnjaka". Na izdavačkom planu smo također bili aktivni. Izdali smo naša dva biltena Gazijne biblioteke i 40. broj Anala GHB biblioteke, gdje smo ponudili radove iz naše kulturne historije prošlosti koji tretiraju građu koju Biblioteka čuva. Štampali smo i dvije knjige naših uposlenika koji su otišli u penziju, a u kojima su sadržana njihova dugogodišnja iskustva rada u  Biblioteci. U obje knjiga priča ide o rukopisima, vakifima, dobrotvorima, o našem odnosu prema knjizi - naveo je Lavić. 

Značajni iskoraci, dodaje, napravljeni su i u redizajniranju i izmještanju muzejske postavke.

- Biblioteka je tu da prati sva dešavanja u društvu, kako u Islamskoj zajednici tako i šire. Mi smo tu da evidentiramo, dokumentujemo sve ono što se dešava i da svojim radom i valorizacijom građe koju čuvamo nastojimo revitalizirati i osvježiti ono što se dešavalo u prošlosti. I naši planovi idu u tom smislu. U fazi smo izrade dugoročnog plana rada Gazijne biblioteke za narednih deset godina. Prvenstveno se namjeravamo fokusirati na dokumente na osmanskom jeziku, odnosno njihovu katalogizaciju. Imamo više od 20.000 tih dokumenata. Do sada je urađen samo jedan katalog, mislimo da ima prostora za još tri, četiri takva kataloga, gdje ćemo u formi regesti i orginalnih faksimila ponuditi javnosti građu koja je do sada zbog nesređenosti jezika bila prilično nedostupna ili dostupna vrlo uskom krugu istraživača - kazao je on.

Najavio je da će u saradnji sa Institutom za historiju iz Ankare obraditi i historiju Bosne od Muhameda Enverija ef. Kadića.

- Ako Bog da, planirano da u nekih 50-tak svezaka štampamo orginalni rukopis koji Biblioteka čuva, regeste na turskom i regeste na bosanskom jeziku. To bi trebao biti, možda je to preambiciozno kazati, projekat generacije - otkrio je Lavić.

Obilježavanje 484. jubileja, odnosno misije Biblioteke jasan je dokaz da su dobra djela trajna i neuništiva baština. Biblioteka ima bogat fond rukopisa na orijentalnim jezicima. Osnovni fond je 10.000 kodeksa na arapskom, turskom i perzijskom. Najstariji rukopis je djelo Muhameda al-Gazalija iz 1105. godine. Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, ali i BiH. U Biblioteci korisnicima su na raspolaganju dvije velike čitaonice ,a u sklopu nje je i Kongresna dvorana. 

(A.N./Preporod.info)