Nesimović: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je dar Bosanskoj Krajini

Povodom 25. godišnjice Islamskog pedagoškog fakulteta (IPF) u Bihaću, razgovarali smo sa Hamdija-ef. Nesimovićem, dugogodišnjim sekretarom i čovjekom koji je dao nemjerljiv doprinos u razvoju ove obrazovne institucije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Razgovarao: Nazif Horozović

Preporod.info: Od 1998. godine ste radili kao sekretar  Islamske pedagoške akademije (IPA) u Bihaću, koja je egzistirala već tri godine. U kakvim uvjetima rada i kakvim okolnostima ste zatekli preteču današnjeg Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću, tadašnju akademiju?

Nesimović: Islamska pedagoška akademija u Bihaću osnovana je odlukom Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 23.12.1995. godine. Početkom sljedeće godine, Akademija je otpočela s radom, skoro bez igdje ičega. U dvije godine njeni tadašnji uposlenici dr. Muharem Štulanović,  dr. Fuad Sedić, sekretar Mehmed Duraković i dekan bihaćki muftija Hasan Makić uradili su veliki posao. Nadogradila se i adaptirala zgrada Bihačkog muftijstva koja je bila sjedište Akademije sve do 2002. godine, organizovao se nastavni proces, Akademija postala članicom Univerziteta u Bihaću, iznašao se donator da finansira izgradnju i opremanje zgrade Akademije, dobilo se zemljište od Općine Bihać na kojem se trebao raditi objekat i započeli pripremni koraci za izvođenje građevinskih radova. U relativno dobrom, stabilnom i organizovanom stanju može se reći da sam zatekao Akademiju, koja je već imala uhodan sistem rada i respekt u društvu.

Preporod.info: Pored Medrese "Reis Džemaludin Čaušević" u Cazinu, Islamski pedagoški fakultet u Bihaću je važan odgojno-obrazovni faktor za muslimane ovih područja. Koliki je po Vama značaj osnivanja Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću za Bosansku krajinu?

Nesimović: Osnivanje Akademije je bio veliki iskorak Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, kao osnivača, i u isto vrijeme veliki dar Bosanskoj krajini. S obzirom na geografsku udaljenost Sarajeva od Bosanske krajine, na koštanje redovnog ili vanrednog studija u glavnom gradu, više je nego jasno koliko je za Unsko-sanski kanton (USK) značajno osnivanje Akademije u Bihaću, kasnije prerasle u Islamski pedagoški fakultet. Sigurno je da bi daleko manji broj zainteresiranih bio u mogućnosti da vanredno ili redovno studiraju u Sarajevu ili Zenici i to bi bila šteta sa nesagledivim posljedicama.

S druge strane Fakultet je kroz nastavni proces, odgojno-obrazovni rad i školovanje nastavnog kadra spremnog i sposobnog da u osnovnim i srednjim školama predaje islamsku vjeronauku učinio mnogo na prezentovanju islama vjekovima praktikovanog na ovim prostorima i uopče na promovisanje islamskih vrijednosti. Bez sumnje, Bošnjaci ovog područja Bosne i Hercegovine, pa i šire, dobili su puno radom Fakulteta i plodovi njegovog djelovanja ničim se ne mogu platiti.

Preporod.info: U ovih 25 godina, bilo je dosta kvalitetnih odluka i strateških usmjerenja. Koje su najvažnije strateške odluke koje su donesene kada ih posmatramo iz današnje perspektive?

Nesimović: Od prvog dana kada je osnovana Akademija njeno rukovodstvo, zajedno sa tadašnjim muftijom Hasan-ef. Makićem, imalo je na umu da se Akademija treba razvijati, jačati i dokazivati rezultatima. Morali su se iznalaziti načini kako osigurati realne pretpostavke (vlastiti prostor, kadar, finansije, materijalno-tehnička sredstva) na kojima bi se temeljio mogući razvoj jedne visokoobrazovne institucije.

Od prvog dana pa kroz period od 25 godina rada morale su se donositi brojne odluke, pa i od strateškog značaja. Među najzačajnijim su odluka o udruživanju u Univerzitet u Bihaću, izgradnja objekta površine oko 5000 kvadratnih metara, transformacija sa dvogodšnjeg na trogodišnji i četverogodišnji studij, pokretanje studijskog programa Socijalna pedagogija i duhovna skrb, drugog ciklusa studija itd. Spomenute odluke i danas posmatrano bile su ispravne i odraz borbe za prosperitet i napredak Fakulteta.

Preporod.info: Osnivač Islamske pedagoške akademije je Sabor Islamske zajednice. Nekako se često čuje da Islamska zajednica nije pružila dovoljno ovoj visokoškolskoj ustanovi, pa čak da su postojali planovi da se ona nakon izvjesnog vremena i zatvori. Direktni ste akter mnogih razgovora i pregovora, šta je od toga istina? 

Nesimović: Činjenica da je Islamska zajednica na temelju elaborata iza kojeg je stajalo Bihaćko muftijstvo osnovalo Akademiju dovoljno govori o opredjeljenosti Islamske zajednice da u Bihaću djeluje, radi i razvija se Akademija, odnosno Fakultet. Nekada dva rođena brata budu u dilemi kojeg roditelji više vole i kojem više daju. S tog aspekta se može posmatrati odnos IZ-e prema institucijama čiji je osnivač. Nekada se možda više traži od drugog nego što sam možeš dati, a nekada moraš tražiti da bi nešto dobio. Gledano s današnje vremenske distance smatram da Islamska zajednica nije nikada mogla imati loše planove prema svom Fakultetu u Bihaću. 

Preporod.info: Pored ovog fakulteta Islamska zajednica je osnivač još dva fakulteta u Sarajevu i Zenici, te fakulteta u Novom Pazaru. Gdje je Islamski pedagoški fakultet Bihać danas kada ga poredimo sa ovim visokoškolskim ustanovama i njihovim statusom? 

Nesimović: Svaka od spomenutih obrazovnih ustanova IZ-e ima svoje mjesto i značaj u društvu i zajednici. Fakultet islamskih nauka u Sarajevu je preteča svim ostalim i shodno tome, a i resursima s kojim je raspolagao i raspolaže, za očekivati je da su njegova dostignuća iznimna. Bez obzira na to i ostali fakulteti su postigli mnogo i imaju svoju prepoznatljivost. Neki su, imajući u vidu kako su počeli i u kojim okolnostima djeluju, usuđujem se reći postigli daleko više od očekivanog i u ravni su ili čak i u prednosti nad drugima. Fakultet u Bihaću, pogotovo zadnje vrijeme, nastoji da napreduje brže na svim poljima i vidljivo je da ide u dobrom smjeru. Taj zamah Fakulteta je stvaran, jer ga i Islamska zajednica podupire u tome.

Preporod.info: Značaj Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću za našu dijasporu je sigurno veliki. Koliki interes pokazuje dijaspora prema IPF-u u Bihaću?

Nesimović: Islamski pedagoški fakultet u Bihaću najbliži je od fakulteta IZ-e zemljama Evropske unije. Otud direktnija saradnja i jače relacije sa dijasporom i kandidatima koji su se željeli i žele doškolovavati kako bi sa diplomom Fakulteta u Bihaću zauzeli radno mjesto najčešće u državnim školama na predmetu Islamska vjeronauka koji je ravnopravno zastupljen. Na tom planu Fakultet je odigrao važnu ulogu i mnogim kandidatima to omogućio. Zadnje vrijeme države Evropske unije okreću se školovanju nastavnog kadra za islamsku vjeronauku po svojim nastavnim planovima i programima, te je na taj način međusobna veza oslabila. Što se tiče drugog studijskog odsjeka (Socijalna pedagogija i duhovna skrb) njegovi svršenici se u nekim zemljama bez teškoća zapošljavaju ili nastavljaju studij.

Preporod.info: Gdje se sve nalaze svršenici Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću danas i da li je tačna teza da su neka zanimanja koja nudite suficitarna i da ima veliki broj svršenika na birou za zapošljavanje?

Nesimović: U raznim destinacijama u svijetu ima svršenika Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću. Svako se bori za svoje mjesto pod suncem i nađe ga. Impresionira što su se brojni svršenici dokazali u svojoj matičnoj oblasti, ali i kao biznismeni, naučni radnici, rukovodioci, političari. Mnogi od njih su se doškolovavali u struci ili izvan, proširivali i sticali nova znanja i zvanja. Ma koliko se činilo da na zavodima za zapošljavanje ima svršenika Islamskog pedagoškog fakulteta koji čekaju zaposlenje stvarnost govori drukčije. Neki od svršenika nastavljaju studirati i druge oblasti, neki se zaposle u struci, a neki izvan i uglavnom se ne može reći da je situacija po pitanju svršenika Fakulteta koji su nezaposleni zabrinjavajuća. To ne znači da Fakultet ne treba ostati ravnodušan i osmišljavati nove nastavne curriculume.

Preporod.info: Kakva je po vama perspektiva Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću i na šta je potrebno staviti poseban akcenat?

Nesimović: Ako imam pravo o tome govoriti mišljenja sam da Islamski pedagoški fakultet u Bihaću ima perspektivu i budućnost. Dekan prof. dr. Hajrudin Hodžić sa prodekanima i voditeljima studijskih odsjeka i ciklusa svojski se trudi da Fakultet dugoročno bude prosperitetan i u ravni sa drugima. To obavezuje uposlenike na još veću ažurnost, praćenje trendova u obrazovanju, tržište rada, inoviranje postojećih kao i pokretanje novih studijskih odsjeka usklađenih sa evropskim pa i svjetskim standardima savremenog obrazovanja. U svemu tome Fakultet treba zadržati svoj identitet, kurs i prepoznatljivost.

Akcenat Fakulteta u budućnosti mora biti dodatno zapošljavanje mladog kadra, podizanje skale kvalitete u svemu, mobilnost i jačanje standarda studenata, nastavnika i saradnika te veću uključenost u naučno-istraživački rad. Osim toga Fakultet bi se trebao još više otvarati i  predstavljati posredstvom profesora koji bi učešćem na raznim naučmim konferencijama i gostovanjima na drugim fakultetima bili njegovi najbolji ambasadori.

Hamdija Nesimović je rođen 01. novembra 1958. godine u Jezerskom, općina Bosanska Krupa. 1978. godine je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Boravio je na Univerzitetu "Melik Su'ud" u Rijadu gdje je pohađao i završio Institut arapskog jezika. Islamsku pedagošku akademiju u Bihaću završio je 2000., a 2010. godine diplomirao na Islamskom pedagoškom fakultetu u Bihaću. Kurs novinarstva pohađao je i završio 2001. godine u Sarajevu.

Od juna 1979. do septembra 1996. godine radio je u džematu Lubarda, Odbor (Medžlis) Islamske zajednice Bužim, u svojstvu imama, hatiba i mualima. Uz obavljanje imamskog posla volonterski je radio kao blagajnik i sekretar Odbora Islamske zajednice u Bužimu. Od 1998. godine pa sve do 2020. godine radi kao sekretar Islamske pedagoške akademije, odnosno Islamskog pedagoškog fakulteta u Bihaću.Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, bio je pomoćnik komandanta bataljona za moral u okviru Teritorijalne odbrane Bužim, kasnije 505. viteške bužimske brigade.

Preko dvadeset godina je dopisnik Islamskih informativnih novina Preporod u kojim je objavio na stotine novinarskih tekstova, reportaža, izvještaja i intervjua. Radove je objavljivao i u drugim novinama i časopisima USK i cijele BiH. Za konstantnu saradnju i dopisništvo u IIN Preporod, a povodom četrdeset godina rada i djelovanja ovog lista, na svečanosti u Sarajevu 2010. godine, proglašen je za najboljeg vanjskog saradnika i nagrađen javnim priznanjem.

Duži niz godina rekreativno se bavi biciklizmom. Tri godine zaredom, bio je učesnik trodnevnog biciklističkog maratona Bihać - Srebrenica, pod nazivom "Da se nikad ne zaboravi genocid u Srebrenici." .Sa suprugom Sadetom ima četvero djece: Nejru, Dželila, Amera i Umejra. Živi u Bužimu i radi kao imam džemata Lubarda.

(Preporod.info)