Ratna džamija na Igmanu: Hutba muftije sarajevskog dr. Enesa Ljevakovića

Ratna džamija na Igmanu: Hutba muftije sarajevskog dr. Enesa Ljevakovića

Igmanska ratna džamija zbog značaja i važnosti koje je imala tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu u narednim će mjesecima svakog posljednjeg petka u mjesecu biti domaćin uvaženim alimima, hatibima iz reda muftija, direktora obrazovnih i drugih ustanova na nivou Rijaaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, te profesorima islamskih fakulteta i medresa.

Služba za vjerske i odgojno-obrazovne poslove Medžlisa Islamske zajednice (MIZ) Sarajevo je inicijator ovog projekta a prvi gost hatib je bio prof. dr. Enes-ef. Ljevaković, zamjenik reisu-l-uleme i muftija sarajevski.

On se u hutbi osvrnuo na dva važna događaja koja su obilježila protekli mjesec, 25. novembar, Dan Državnosti BiH i lokalne izbore u našoj zemlji.

Ljevaković, Igmanska džamija 02.jpg - Ratna džamija na Igmanu: Hutba muftije sarajevskog dr. Enesa Ljevakovića

Hutbu prenosimo u cijelosti:

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Njemu se zahvaljujemo i od Njega pomoć i oprost tražimo. Onoga koga On na pravi put uputi – niko u zabludu ne može odvesti, a onoga koga On u zabludi ostavi – niko na pravi put ne može uputiti.

Svjedočimo da je samo Allah bog i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik. Onaj ko se pokorava Allahu i Njegovom Poslaniku na pravom je putu. Sve mimo toga puta jeste velika zabluda i stranputica.

Poštovani vjernici i vjernice, cijenjene džematlije,

Današnja džuma dolazi nakon dva važna događaja kod nas koja su, svaki na svoj način, obilježili drugu polovinu ovog mjeseca. Budući da su oba događaja važna za našu domovinu i društvena kretanja u njoj, u ovoj hutbi ćemo se ukratko osvrnuti na njih. U srijedu, 25. novembra, obilježili smo Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Prisjetili smo se datuma kada je, u jeku Drugog svjetskog rata, obnovljena državnost Bosne i Hercegovine. Jedna od najvažnijih poruka sa historijskog zasjedanja ZAVNOBIH-a jeste da različitosti u Bosni postoje, ali ne da bi se međusobno sukobljavale i zatirale, već da zajedničkim snagama brane domovinu, izgrađuju je i razvijaju. Ovaj čin je kasnije omogućio našoj zemlji formalno-pravno ravnopravan status sa ostalim republikama u bivšoj državi i osigurao pretpostavke za osamostaljenje zemlje u procesu disolucije Jugoslavije. Referendumom izglasana nezavisnost države odbranjena je od višestrane agresije devedesetih godina prošlog stoljeća. Za odbranu glavnog grada a time i same države od nemjerljivog je značaja bila odbrana Igmana i okolnih mjesta. Zato ova planina i događaji na njoj imaju posebno mjesto u našim srcima i mislima. Posebnu zahvalnost i poštovanje dugujemo šehidima i borcima koji su svoje živote i svoj trud ugradili u temelje ove države.

Obilježavanje Dana državnosti kao i Dana nezavisnosti podsjeća nas na važnost blagodati zemlje, domovine i države. Božije blagodati su neizmjerne, kao što Svevišnji Gospodar u Kur’anu kaže: „i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali.“ (Ibrahim, 34), a jedna od velikih blagodati za jedan narod jeste vlastita država po mjeri naroda i čovjeka, država zakona i pravde, jednakosti i blagostanja, država u kojoj se štite temeljna ljudska prava i slobode. Takva se država ne poklanja i ne dolazi sama po sebi, za nju se valja boriti i braniti je kada se uspostavi. Država je pravni sistem i okvir koji štiti od anarhije, bezvlašća, nasilja i nepravde, okvir koji osigurava mir i društveno-ekonomski razvoj. Zbog ovih vrijednosti se vrijedi za nju boriti i štititi je od unutrašnjih i vanjskih opasnosti. Ona nije kumir koji se obožava, već najefikasniji i najmoćniji sistem zaštite vrijednosti koje regulišu društvene odnose. Taj sistem treba održavati i unaprijeđivati. U povijesti je bilo mnogo velikih i moćnih država, imperija i carstava, ali su propale i nestale sa scene, više zbog unutrašnjih slabosti nego zbog vanjskih sila i faktora. Unutrašnje podjele i sukobljavanja, nezajažljiva ambicija i pohlepa za vlašću i čašću, korupcija, nasilje i nepravda glavni su uzroci slabljenja i destrukcije društva i države koji mogu dovesti i do njene propasti. Na neke od spomenutih uzroka izričito se ukazuje u Kur’anu časnome. Svevišnji kaže: „Pokoravajte se Allahu i Poslaniku Njegovu, i ne prepirite se da ne biste klonuli i bez snage ostali; i budite izdržljivi, jer Allah je, zaista na strani izdržljivih.“ (El-Enfal, 46) U suri Alu Imran, Svevišnji zapovijeda: „Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali; milošću Njegovom, prijatelji; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objašnjava svoje dokaze, da biste na Pravom putu istrajali.“ (Alu Imran, 103) Kur’an posebno naglašava opasnost unutarvjerskih podjela, sektašenja i raskola: „Ti nemaš ništa s onima koji su vjeru svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah će se za njih pobrinuti. On će ih o onome što su radili obavijestiti.“ El-En’am, 159) Unutarvjerske podjele često dovode do nastanka subidentiteta koji kod sljedbenika zadobijaju primat u odnosu na temeljni identiteski kod. Slično je i sa ostalim vrstama podjela u društvu. Društvena raslojavanja, svađe i podjele na općem planu kod nas naročito dolaze do izražaja u vrijeme predizbornih kampanja i postizbornih presabiranja i preslagivanja u borbi za vlast i pozicije. Nedavno smo imali lokalne izbore i bili smo svjedoci sličnim dešavanjima na političkoj sceni koja imaju ili mogu imati dublju negativnu refleksiju na ukupnu društvenu stvarnost pa i na međuljudske odnose općenito. Jasno je i nesporno da u demokratskim društvima postoji politički pluralizam i da se stranke bore za vlast i pozicije na kojima će realizirati svoje programe, vizije i obećanja, ali to ne bi trebalo i ne bi smjelo prerasti u primitivne oblike iskazivanja stranačke i partijske pripadnosti, na uštrb općih etičkih i ljudskih vrijednosti. Kur’an podsjeća vjernike da su samo braća i da eventualna neslaganja i razmirice trebaju rješavati dijalogom, razgovorom i posredovanjem mudrih ljudi. „Vjernici su samo braća, zato pomirite vaša dva brata, da bi vam se milost ukazala.“ (El-Hudžurat, 10)

Velika je odgovornost na društvenim elitama, posebno političkim, intelektualnim i vjerskim, da na vrijeme uoče devijacije u društvu, da ukazuju na njih, i da rade na njihovom ispravljanju i otklanjanju pazeći pri tome da ne uzrokuju veću štetu od one koju žele otkloniti. Kao što kaže jedna mudrost: bolest je u početku teško dijagnosticirati, a lahko liječiti, a u kasnijoj fazi lahko ju je otkriti, a teško liječiti. Nadamo se i očekujemo od svih relevantnih društvenih aktera, posebno političkih subjekata, da im opći interes, narod i država, budu ispred uskih stranačkih i ličnih interesa. Ako postoji volja i iskrena namjera, rezultat, ako Bog da, neće izostati. Neka su nam uvijek na umu riječi Uzvišenog: „Allah neće izmijeniti stanje jednog naroda dok on sam sebe ne izmijeni.“ (Er-R’ad, 11) Molim Svevišnjeg Gospodara da nam podari Svoju milost i da nam ukaže na pravi put. Gospodaru naš, ne dopusti srcima našim da skrenu, kada si nam već na Pravi put ukazao, i daruj nam Svoju milost; Ti si,uistinu, Onaj koji mnogo daruje.

(Preporod.info)

Podijeli:

Povezane vijesti