Guverner Centralne banke BiH Senad Softić za Preporod.info: Snažniji oporavak možemo očekivati tek 2022. godine

- Gotovog novca nam ne može ponestati, konvertibilnih maraka (KM) i eura imamo dovoljno u sistemu, kazao je u intervjuu za Preporod.info dr. Senad Softić, guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) .

Softić se osvrnuo i na to kako ćemo ekonomski preživjeti pandemiju korona virusa, te podcrtava što je ključno u prevazilaženju stanja. Govori i koliko će bruto domaći proizvod (BDP) pasti, te kada se očekuje poboljšanje stanja. Navodi da Centralna banka BiH od početka pandemije uzrokovane korona virusom prati domaća i međunarodna događanja, fokusirajući se na svoju ključnu ulogu, a to je očuvanje monetarne stabilnosti u ovim turbulentnim okolnostima na domaćem i međunarodnim finansijskim tržištima 

Preporod.info: Poštovani guverneru Softić, kako gledate monetarnu i finansijsku stabilnost u BiH u doba virusa korona? Kakav će biti odgovor finansijskog sektora na krizu izazvanu ovim virusom?

Softić: Prema svim podacima koje imamo, situacija u finansijskom sektoru je trenutno stabilna. Konvertibilna marka je stabilna, a održivost valutnog odbora je neupitna. Centralna banka se strogo pridržava svih zakonskih načela valutnog odbora, čime snažimo temelje stabilnosti cijelog finansijskog sistema. Valutni odbor i stabilan kurs prema euru su doprinijeli ukupnoj stabilnosti sistema, što su potvrdile i međunarodne rejting agencije. Bankarski sektor je i dalje visoko likvidan i uspijeva odgovoriti izazovima, čemu su doprinosile i regulatorne mjere koje su omogućile olakšice za servisiranje postojećih kreditnih zaduženja.

Preporod.info: Šta je po Vašem mišljenju ključno u odgovoru na situaciju, imajući u vidu skroman nivo direktnih stranih ulaganja u BiH tokom prošle godine?  

Softić: Nosiocima ekonomske politike su na raspolaganju određeni instrumenti djelovanja kojima mogu olakšati ovu situaciju, a to se ponajprije odnosi na mjere fiskalne politike putem budžeta. Očekujemo da će rast javne potrošnje biti jedini faktor koji će ublažiti smanjenje ukupne ekonomske aktivnosti, a da će sve ostale komponente agregatne potražnje bilježiti značajan pad. Entitetske vlade su donijele niz ekonomskih mjera i izdvojile određena sredstva za ublažavanje posljedica izazvanih korona krizom. Fiskalni sektor se suočava sa snažnom kontrakcijom poreskih prihoda i istovremenim rastom rashoda, u najvećoj mjeri, uslijed implementacije stabilizacijskih mjera za ublažavanje efekata pandemije na zdravstveni sektor i realni sektor. 

Ipak, nemojmo zaboraviti da nije stradala sva privreda. Postoje preduzeća koja i dalje dobro posluju. Nadalje, sada je vrijeme da svako preduzeće za sebe pogleda svoje unutrašnje rezerve, akumuliranu dobit, da poveća svoju efikasnost. Država pomaže i treba nadalje pomagati onim najugroženijima, sve u cilju očuvanja radnih mjesta. Uvjeren sam da imamo dovoljno znanja, ali i volje da svi zajedno i u dobroj vjeri nađemo ona rješenja koja će svima nama osigurati da što ranije i sa što manje ožiljaka izađemo iz ove krize.

Preporod.info: Kada je riječ o stranim ulaganjima, kakvo je stanje ovih 11 mjeseci? 

Softić: Podaci o direktnim stranim ulaganjima su podaci koji se prikupljaju kvartalno, a u ovom trenutku raspolažemo podacima za drugi kvartal ove godine. Direktna strana ulaganja za prvo polugodište 2020. godine su iznosila 358 miliona KM, što predstavlja pad od skoro 46 posto u odnosu na isti period lani. Ovakav pad vrijednosti stranih investicija nije neočekivan, s obzirom na pandemiju i na sličan trend u većem dijelu svijeta. Očekujemo da će negativan uticaj smanjenog priliva direktnih stranih investicija na ekonomsku aktivnost u određenoj mjeri neutralizirati javne investicije, za koje su već obezbijeđena finansijska sredstva. 

Preporod.info: Može li pandemija korona virusa ugroziti stabilnost konvertibilne marke?

Softić: Naši građani nemaju razlog za zabrinutost u pogledu stabilnosti valute. Već ranije spomenuto načelo valutnog odbora, koje mi strogo poštujemo, garantuje stabilnost KM. Naše su devizne rezerve garancija stabilnosti domaće valute. Pokrivenost monetarne pasive (gotov novac i depoziti kod CBBiH) deviznim rezervama je iznad zakonom propisanog minimuma. Garantujemo u svakom trenutku konvertibilnost, odnosno zamjenjivost KM za euro. Više od pune dvije decenije gradimo povjerenje u valutni odbor i mogu reći da nam građani BiH vjeruju. Više puta isticali smo da je naša valuta stabilna i da ostaje vezana za euro.

Preporod.info: Hoće li i koliko doći do pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH u ovoj godini, kakva su predviđanja za narednu godinu? 

Softić: Pandemija uzrokovana korona virusom dovela je do pada ekonomija širom svijeta, pa Bosna i Hercegovina nije i ne može biti izuzetak. Posljednja projekcija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) ukazuje na pad BDP-a za 6,5 posto. Projekcije CBBiH su nešto manje negativne od projekcije MMF-a. Prvi krug srednjoročnih projekcija u 2020. godini, rađen u proljeće, na osnovu podataka sa kraja godine i prvih informacija o efektima pandemije i zaključavanja ekonomije, sugerisao je da možemo očekivati pad realnog BDP-a u 2020. godini od 5 posto, te snažniji oporavak već od 2021. godine. Očekivalo se da će ekonomska aktivnost nadmašiti nivo iz 2019. godine tek u 2022. godini. Drugi krug projekcija, koje se trenutno privode kraju, ukazuje da bi se snažniji oporavak mogao očekivati tek 2022. godine. Korekcija projekcija je, prvenstveno, posljedica očekivanih negativnih efekata drugog vala pandemije u zemlji i među glavnim trgovinskim partnerima. 

Preporod.info: Koliki je trenutni iznos deviznih rezervi BiH i kakva je njihova struktura? 

Softić: Devizne rezerve iznose preko 13 milijardi KM. Od tog iznosa, najveći dio odnosi se na dužničke vrijednosne papire od oko 70 posto, ostatak se odnosi na gotovinu i depozite kod centralnih i komercijalnih banaka i na monetarno zlato. Mali dio portfolija deviznih rezervi je u formi specijalnih prava vučenja kod MMF-a (SDR), što je obaveza zemlje po osnovu članstva u MMF-u.

Preporod.info: Može li, u slučaju dužeg trajanja vanredne situacije, biti problem u smislu nedostatka gotovog novca?

Softić: Čak ni u slučaju dužeg trajanja vanredne situacije uzrokovane pandemijom, ne trebaju se očekivati poremećaji u snabdijevanju gotovim novcem od strane Centralne banke. Ne može se desiti da neka banka uputi zahtjev ka Centralnoj za kupovinom gotovine, a da to ne možemo ispuniti u okviru redovnih procedura. 

CBBiH raspolaže dovoljnom količinom gotovog novca konvertibilne marke i eura, tako da može odgovoriti potrebama komercijalnih banaka u cilju snabdijevanja građanstva i privrede. Želimo napomenuti da pored navedenog i komercijalne banke imaju značajna gotovinska sredstva, što je garant ispunjenja svih potreba finansijskog sistema za gotovim novcem u cjelini.

Kada već govorimo o sredstvima plaćanja, primjećuje se da bh. građani sve više vrše zaokret prema elektronskim načinima plaćanja. E-bankarstvo, M-bankarstvo i platne kartice postaju sve više dio svakodnevnih navika građana, što je dobro u ovim okolnostima. Činjenica da ne morate otići u filijalu banke ili pritiskati tastaturu na bankomatima na kojima je prije vas transakcije obavilo više ljudi, samo po sebi predstavlja jednu mjeru zaštite zdravlja tokom pandemije.

Preporod.info: Pod kojim uslovima će Centralna banka posegnuti za deviznim rezervama radi očuvanja finansijske i ekonomske stabilnosti zemlje?

Softić: CBBiH ne može posegnuti za deviznim rezervama ni u kojim okolnostima, jer to nije novac CBBiH. Devizne rezerve su imovina CBBiH koja je nastala na temelju naših obaveza. Naše obaveze su sredstva na računima rezervi banaka kod CBBiH, depoziti vlada i vladinih institucija i gotovina u opticaju.

To je princip valutnog odbora. Ne može se pustiti u opticaj ništa više od onoga za šta ne postoji pokriće u euru. Povjerenje u domaću valutu upravo počiva na vjerovanju deponenata da će svaka novčanica i kovanica u njihovom vlasništvu, na njihov zahtjev, kupiti istu količinu eura, kao u prošlosti, i da se taj omjer neće mijenjati ni u budućnosti. Isti princip je na snazi kada komercijalne banke drže sredstva na računima rezervi kod CBBiH, ili kad vlada, na primjer, drži depozite kod CBBiH zbog servisiranja vanjskog duga koji dospijeva na naplatu.

Održavanje monetarne stabilnosti i deviznog kursa fiksnim prema euru je najveći doprinos koji CBBiH može dati stabilnosti sistema. Svaka percepcija potencijalnog narušavanja valutnog odbora bi imala nesagledive negativne posljedice po BiH. 

Preporod.info: Kako će izgledati oporavak u BiH, od čega će on zavisiti?

Softić: Oporavak u Bosni i Hercegovini zavisit će od dinamike oporavka naših glavnih trgovinskih partnera, zemalja Evropske unije (EU), ali i intenziteta domaćih javnih i privatnih investicija kao i potrošnje. Zbog naglog rasta broja zaraženih, u velikom broju zemalja trgovinskih partnera se ponovo uvode razne vrste ograničenja. Ta ograničenja će se sigurno odraziti na njihove ekonomije, a potom i na našu. Sve ekonomije regije će ovu godinu završiti s padom BDP-a. S niskom domaćom potražnjom, uključujući ograničeni fiskalni prostor i ograničenja u pogledu raspoloživog dohotka stanovništva, brzina oporavka u velikoj mjeri će zavisiti od međunarodnih priliva kapitala. Za intenziviranje javne potrošnje biće neophodno osigurati dodatna sredstva. U srednjem roku se očekuje rast javnog duga.

(Preporod.info)