Halal - sinonim za zdravu hranu: Više od 7000 halal proizvoda u marketima širom BiH

Halal - sinonim za zdravu hranu: Više od 7000 halal proizvoda u marketima širom BiH

Potražnja za halal proizvodima u svijetu sve više raste, a tako je i u Bosni i Hercegovini. Od nekada sasvim nepoznatog halal standarda došli smo u situaciju da je sasvim normalno i lahko u marketima pronaći halal proizvode.

Agenciju za certificiranje halal kvalitete osnovala je Islamska zajednica u BiH 2005. godine i ona je još jedna uspješna priča Zajednice.

- U proteklih 14 godina, uspjehe Agencije moguće je sagledavati iz različitih uglova i perspektiva. Mnogi izvan Agencije su kazali svoj stav i pohvalno se izrazili o našim rezultatima. Iz našeg ugla gledanja, mi svoje rezultate vrednujemo spram ostvarenja naše misije i dostizanje temeljnog cilja da u Bosni i Hercegovini uspostavimo funkcionalan i pouzdan halal sistem koji ispunjava ili zadovoljava očekivanja ključnih zainteresiranih strana, konzumenata i certificiranih kompanija. U tom kontekstu rezutate je moguće promatrati kroz prizmu ostvarenih preduvjeta za halal poslovanje, funkcioniranje tržišta i dostignutih poslovnih rezultata. Pored fokusa na certificiranje proizvoda i usluga, Agencija je razvila i implementirala različite projekte i inicijative koje su potpomogle dostizanje sadašnjeg stupnja razvoja halal industrije u Bosni i Hercegovini. Izuzetno važni aspekti, koje mi stalno naglašavamo i koji su dali nemjerljiv doprinos u razvoju halala, svakako su veliki interes i povjerenje konzumenata u halal certificirane proizvode, te jasno opredjeljenje proizvođača i njihova ozbiljnost u primjeni zahtjeva halala - kaže za Preporod.info mr. Damir Alihodžić, direktor Agencije.

140 kompanija

Profesionalni pristup na uspostavi pouzdanog sistema halal certificiranja na domaćem tržištu, rezultirala je dobijanjem međunarodne halal akreditacije koja predstavlja najveće postignuće koje jedno halal certifikacijsko tijelo može postići. Halal akreditacija predstavlja potvrdu i priznanje uspješnosti u aktivnostima uspostave pouzdanog sistema halal certificiranja što je u konačnici i misija Agencije.

- Na međunarodnom nivou Agencija je prepoznata i priznata kao inicijator i relevantan akter procesa u oblasti halala. Naša Agencija je aktivan član SMIIC-a (Instituta za standardizaciju i metrologiju islamskih zemalja), osnivači smo AHC EVROPE (Asocijacije halal certifikacijskih tijela u Evropi) i AHAC-a (Asocijacije halal certifikacijskih tijela na svjetskom nivou). Bosna i Hercegovina je bila domaćin najznačajnijih skupova i događaja u oblasti halala na svjetskom nivou. Predan i odgovoran rad se isplati, a to potvrđuje činjenica da je Agencija za certificiranje halal kvalitete izrasla u respektabilnu i referentnu instituciju iz oblasti halal certificiranja koja je pouzdan partner privredi, institucijama i krajnjim korisnicima - ističe mr. Alihodžić.

U sistemu halal certificiranja, nadzora i kontrole, saznali smo, ima oko 140 kompanija koje proizvode preko 7000 halal proizvoda. Najzastupljenije halal certificirane kompanije su iz oblasti mesne industrije, zatim konditorskih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda, proizvoda od žitarica, proizvodi od voća i povrća, i ostali. Iz oblasti halal turizma i ugostiteljstva halal certificirano je sedam hotela, šest restorana i pet turističkih agencija. Svi halal proizvodi dostupi su halal potrošačima u različitim marketima na području BiH.

- Pored domaćeg tržišta, bh. halal proizvodi pronalaze svoje mjesto na policama različitih marketa diljem svijeta. Naše kompanije izvoze u zemlje regiona, EU, Ameriku, Kanadu, UAE, Saudijsku Arabiju, Rusiju, Azerbejdžan, Maleziju, Tursku itd. Shodno tome, uvjereni smo da su halal proizvodi sa ovog područja kvalitetni, konkurentni i zanimljivi potrošačima s tim da je neophodno dodatno raditi na promociji i brendiranju. Neophodno je da naše halal certificirane kompanije putem sajmova, promocija, direktnih kontakata i sl. ostvare saradnju sa značajnim distributerima u inostranstvu kako bi plasirali svoje proizvode. U realizaciji ovih aktivnosti neophodna je i podrška države kako bi halal certificirane kompanije i njihovi proizvodi bili konkurentniji na domaćem i inostranom tržištu. Na evropskom tržištu naši proizvođači halal proizvoda imaju značajnu podršku od evropskih distributera čiji su vlasnici porijeklom iz Bosne i Hercegovine - naglašava direktor Alihodžić.

On ističe da se kriza u svijetu izazvana COVID-19 pandemijom odrazila i na globalno halal tržište. Poseban negativan uticaj se odrazio na svjetsko i domaće tržište halal turizma i ugostiteljstva.

Uvedene restrikcije o zabrani kretanja i putovanja zaustavile su poslovanje ovog sektora. Ovo se ujedno negativno odrazilo i na proizvođače halal proizvoda koji su snabdjevači kompanijama iz sektora turizma koji su zbog toga zabilježili pad u prodaji halal proizvoda. Generalni podaci o šteti koje je pretrpljelo svjetsko halal tržište zbog pandemije COVID-19 još uvijek nisu objavljeni. Iako je kupovna moć stanovništva manja, to nije značajnije uticalo na kupovinu halal proizvoda u Bosni i Hercegovini. Čak su neke kompanije iz Bosne i Hercegovine povećale izvoz na svjetsko halal tržište.

Moralna strana proizvodnje

Prednosti halal prozvodnje su mnogostruke, a propisi oko ishrane niti jedne vjere nisu u suprotnosti sa halalom, osim ako izuzmemo vegetarijanski način ishrane. S druge strane, ne pridržavanje propisa koje nalaže halal proizvodnja, odnosno nepridržavanje etike, dovodi do pojave mnogih bolesti.

- Pitanje hrane je nekada bilo lokalnog karaktera, jer smo hranu kupovali od domaćih proizvođača i trgovaca, nama poznatih i nismo je dugoročno skladištili. Danas je pitanje hrane globalnog karaktera, jer iz bilo kojeg dijela svijeta i sa bilo kojeg kontinenta, u roku od 24 sata, imamo hranu kod nas na stolu. Živimo u vremenu kada je, na žalost, materijalizam i interes mnogima postao glavna i jedina svrha i kada se skoro uopće ne gleda druga, etička ili moralna strana u životu. Tako je i po pitanju u proizvodnji hrane. Zbog što većeg profita, što manjih troškova i što bržeg poslovanja nailazimo na mnoge slučajeve gdje se uopće ne vodi briga o zaštiti i dobrobiti životinja, a nekada niti o posljedicama za čovjeka. Prema Halal standardu, jedna od bitnih činjenica jeste i lijepo i humano postupanje sa životinjama prije, u toku i nakon određenih radnji - kaže dr.sc. Mirsad Arnautalić, stručni saradnik Agencije.

Dr. Arnautalić ističe da što više termički ili na bilo koji drugi način obrađujemo namirnice, bilo da su to žitarice, povrće, voće ili proizvodi životinjskog porijekla, mijenjajući njihovo prvobitno stanje i karakteristike, to imamo manju korist od njih. Konstantnim otkrivanjem novih vitamina, minerala i fitonutrijenata sve više je očito da je naše znanje izuzetno ograničeno i da stoga nismo kvalificirani da pokušavamo mijenjati Allahovo, dž.š., savršeno stvaranje kroz naše naivne i neznalačke napore.

Islamskim propisima utvrđeno je šta je halal - dozvoljeno, a šta haram - zabranjeno, a Halal standardom je dodatno utvrđeno kako se ovi propisi primjenjuju i kontroliraju u proizvodnji.

Da bi proizvod bio halal, ističe mr. Alihodžić, mora zadovoljiti dva kriterija. Prvi se odnosi na to da proizvod ne smije sadržavati ni jedan haram sastojak, a drugi se odnosi na njegovu sigurnost za upotrebu. Halal je onaj proizvod u čijem sastavu nema ni jednog sastojka koji je muslimanima zabranjen za upotrebu, gdje se u procesu proizvodnje primjenjuju zahtjevi Halal standarda, ne koriste se zabranjene sirovine i druga sredstva, te se primjenjuju sve mjere na osiguranju higijenske i zdravstvene ispravnosti.

Zabranjene su halal životinje koje se hrane ne-halal hranom, npr. ishrana peradi koncentratom sa svinjskom mašću ili ishrana riba hranom na bazi svinjske krvne plazme. Upravo je ovakav način prehrane znao dovesti do nastanka određenih bolesti i kod životinja, ali i ljudi.

- Pored današnje pandemije COVID 19, postojao je veliki broj incidenata sa hranom u svijetu. Tako, naprimjer 1985. godine u Velikoj Britaniji prvi puta se pojavilo kravlje ludilo, jer se u ishrani stoke koristilo koštano brašno koje se dobivalo od klaoničkog otpada. U ovom slučaju životinjama koje su prirodno biljojedi davana je hrana animalnog porijekla, što je rezultiralo pojavom bolesti. Također, pojava dioksina u kokošijim jajima i pilećem mesu, slučaj koji se 1999. godine desio u Belgiji kada je otkriveno da su motorna ulja miješana s mastima koje su služile kao sirovina za proizvodnje stočne hrane. Sličan incident sa dioksinima se kasnije ponovio u Švicarskoj, Holandiji, Irskoj i na kraju Njemačkoj 2011. godine. Iz navedenih sučajeva vidimo da kada god se odstupilo od pravila i principa u ishrani došlo je do neželjenih efekata po ljude u obliku raznih bolesti - govori mr. Alihodžić.

Bitan aspekt života

Zahvaljujući svom sveobuhvatnom pristupu halal certificiranja, gdje se pored osnovnih zabrana (strv, krv, svinjsko meso,..), zabranjuje upotreba GMO, hormona rasta, prekomjerna upotreba herbicida, pesticida, fungicida te zahtjeva uspostavljanje strogog nadzora nad upotrebom veterinarskih lijekova, Halal je postao sinonim za zdravu hranu.

- Sve ovo nas upućuje da se klonimo svih sumnjivih stvari, pa tako, između ostalog, i genetski modificirane hrane. Zbog još uvijek neispitanih činjenica i posljedica o genetski modificiranoj hrani, naše Vijeće muftija je donijelo fetvu da se takva hrana, odnoso proizvodi ne konzumiraju. Naravno, ovdje treba istaknuti i riječi našeg Poslanika, a.s., da je halal jasan i haram da je jasan, a da su između sumnjive stvari kojih se trebamo kloniti - naglašava dr. Arnautalić.

Direktor Alihodžić ističe da su vidljive negativne posljedice po zdravlje čovjeka i životinja kada se odstupi od propisa koje su Kur'an i Sunnet propisali. Kada sagledamo pristup halal certificranja i sve navedene činjenice vezano za halal hranu, zaključit ćemo da halal koncept proizvodnje i konzumiranja hrane je najbolje rješenje. Halal predstavlja univerzalnu vrijednost koja donosi dobro svima.  Sve što je po halalu dozvoljeno, dozvoljeno je i pripadnicima drugih monoteističkih religija. Halal je svjetski trend i brend.

- Prehrana u skladu sa islamskim propisima za muslimane je farz (obaveza). To je ono što karakteriše sve muslimane, bez obzira iz kojeg dijela svijeta potječu, koji određeni stil življenja imaju, i koji se manifestira u svim sferama rada i ponašanja. Prehrana i sve što je vezano za nju, je bitan apekat vjerskog života muslimana - kaže za Preporod.info direkor Agencije za certificiranje halal kvalitete mr. Damir Alihodžić.

(Alem Dedić/Preporod.info)

 

Podijeli:

Povezane vijesti