Zaključci sa konferencije "Bosanski jezik i pismenost"
Učesnici konferencije “Bosanski jezik i tradicija pismenosti”, održane u Banjoj Luci, donijeli su četiri zaključka, oslanjajući se na međunarodne povelje o ljudskim pravima koje garantuju svakoj osobi i zajednici pravo na maternji jezik, temeljeći pravo ravnopravnosti svih učenika u sistemu obrazovanja na Ustavu BiH i važećem zakonodavstvu.
Koliko je važno govoriti o ovoj temi najbolje se vidi iz toga što su zaključci doneseni na Evropski dan jezika. Organizatori su Kabinet potpredsjednika bh. entiteta RS mr. Ramiza Salkića, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ Sarajevo i Institut za jezik Univerziteta u Sarajevu
- Izdavanjem zaključaka baš na današnji dan želimo dodatno podsjetiti na sistemsku diskriminaciju i aparthejd u obrazovnom procesu u entitetu RS sa pozivom da se ovo stanje promjeni a odgovorni sankcionišu - rečeno je iz kabineta potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića.
- Negiranje prava na maternji jezik težak je oblik kršenja ljudskih prava i sloboda. U skladu s bosanskohercegovačkim zakonodavstvom i Ustavom Bosne i Hercegovine, te Evropskom poveljom o ljudskim pravima i slobodama, zahtijevamo od državnih organa na svim nivoima, da poduzmu mjere sankcionisanja svih pojedinaca i institucija koje krše ljudska prava i slobode. U protivnom, smatrat ćemo odgovornim domaće i međunarodne institucije i organizacije da gotovo svjesno sudjeluju u kršenju elementarnih ljudskih prava i sloboda - navodi se u prvom zaključku.
Učesnici konferencije, u drugom zaključku, ističu da svi politički subjekti koji sudjeluju u aktivnostima kršenja prava na maternji jezik moraju biti sankcionirani od strane OSCE-a i OHR-a.
- Također se zalažemo za preispitivanje mogućnosti njihova učešća u izbornom procesu. OSCE i OHR imaju obavezu osigurati demokratski ambijent u izbornom procesu, a širenje mržnje, uskraćivanje ljudskih prava i zabrana maternjeg jezika, nisu demokratski ambijent u kojem je moguće provesti izbore. Smatramo da je takvo djelovanje političkih subjekata i pojedinaca usmjereno direktno ka cilju izazivanja netrpeljivosti i radikalizairanja odnosa u bh. društvu - naglašeno je u drugom zaključku.
Bosanski jezik jeste naučna, komunikacijska, kulturna, historijska i ustavna kategorija, dodaju u trećem zaključku, ističući i kako je on znanstveno-historijska činjenica koliko su to i svi drugi južnoslavenski, evropski i svjetski jezici.
- O njegovu imenu i njegovoj pripadnosti svojim govornicima ne može biti nikakvih rasprava, nikakvih političkih ili kojih drugih nagodbi. Poštivanje upotrebe maternjeg jezika i poštivanje njegova imena u službenoj upotrebi jeste jedna od prioritetnih ustavnih obaveza u državi Bosni i Hercegovini; svako drukčije ponašanje predstavlja bahato i anticivilizacijsko ugrožavanje elementarnih ljudskih prava i sloboda. Upotreba bosanskog jezika zasniva se na pravu njegovih govornika da se službeno koriste ovim jezikom u javnom, obrazovnom, zakonodavnom i drugim poljima društvenog djelovanja - navodi se u trećem zaključku.
U zadnjem, črtvrtom zaključku, ističu da je održavanje Konferencije u Banjoj Luci je ustanovljena praksa koja se 23.9.2020. godine održala treći put, te predstavlja korak u pripremi i organiziranju sličnih naučnih skupova koji će, u cilju promoviranja bosanskog jezika, u narednom periodu biti organizirani u bh. entitetu RS.
Kako navode, ona je doprinos razvijanju dijaloga bh. akademske zajednice s političkim subjektima o bosanskom jeziku, njegovu povijesnom trajanju i poziciji u savremenom trenutku uz insistiranje na pravu službene upotrebe ovog jezika.
Dodaju da je održavanje Konferencije u Banjoj Luci, početak jedne nove prakse, najava za redovne naučne skupove o bosanskom jeziku, koji će se organizirati u gradovima BiH, u oba bh. entiteta, te koji imaju za cilj okupiti katedre bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu, profesore i pedagoge bosanskog jezika u školstvu (osnovne škole, srednje škole, fakulteti), književnike, novinare, i druge subjekte u procesu očuvanja, upotrebe i zaštite bosanskoga jezika.
Konferencija "Bosanski jezik i tradicija pismenosti" ohrabruje nastojanja vođena stajalištem da se na prostoru Bosne i Hercegovine i Balkana maternjem jeziku mora prilaziti s više međusobnog razumijevanja i uvažavanja a s manje pravno-političke osionosti kroz obrazovanje i druge vidove svakidašnje jezičke prakse.
- Ova Konferencija predstavlja poziv političkim predstavnicima koji se zalažu za demokratiju da više snage i truda ulože upravo u domen jezičkih prava i jezičke tolerancije, a posebnona pravo upotrebe bosanskog jezika ne samo u bh. entitetu RS, već i u cijeloj državi Bosni i Hercegovini. Posebno je važno otvaranje dijaloga sa političkim predstavnicima koji u javnim institucijama zastupaju interese Bošnjaka po pitanju bosanskoga jezika - navodi se na kraju zaključaka koje su donijeli mr. Ramiz Salkić, akademik prof. dr. Dževad Jahić, prof. dr. Sanjin Kodrić, prof. dr. Alen Kalajdžija, Hadžem Hajdarević i Mehmed Pargan.
(A.N./Preporod.info)
