Sezonska gripa pred vratima, nedovoljno vakcina za kojima je velika potražnja

Pred vratima nam je sezonska gripa s obzirom da epidemiološki nadzor nad ovim virusom počinje u oktobru, a završava u maju.

Ove godine, kako kažu stručnjaci, situacija je dosta složenija, jer pored sezonske gripe koja kalendarski počinje za koji dan, još uvijek je aktuelna epidemija korona virusa. Građanima preostaje da se zaštite na sve moguće načine kako ne bi bili "žrtve" ovih virusa i niko ne zna šta se može desiti kada se ovi virusi "spoje".

Najbolja zaštita je vakcina, kako je to i ranijih godina bivalo kada je riječ o sezonskoj gripi. Veliki problem je, ipak, što broj vakcina koje nabave medicinske ustanove, domovi zdravlja, ambulante, nije dovoljan kako bi se svi građani vakcinisali.

U BiH, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH i Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS), godišnje se registruje oko 50.000 novih slučajeva gripe.

Za prošlu sezonu nabavljeno je bilo 56.510 doza, a vakcinisati se moglo samo dva posto stanovništva. 

Potražnja za vakcinama protiv sezonske gripe je već velika, a količine s kojima medicinske ustanove raspolažu ponovo nisu dovoljne da se stanovništvo zaštiti. Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) građanima je ove godine osigurao 4.000 doza četverovalentne vakcine protiv gripe.

- Broj od 4.000 je određen na osnovu interesa, dosadašnje potrošnje u sezoni, te na osnovu anketa i kontrakta sa HES-ovima (higijensko-epidemiološkim službama) u domovima zdravlja, kao i službama porodične medicine u dvanaest općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. INZ nabavlja vakcine isključivo za besplatno nekomercijalno davanje rizičnim grupama stanovništva. Ukoliko građanina želi i ima namjeru da se komercijalno vakciniše, to može učiniti u određenim zdravstvenim ustanovama, broj vakcina i njihova cijena za komercijalnu upotrebu nije nam poznata - kazala je za Preporod.info dr. Fatima Bašić, načelnica Službe za epidemiologiju INZ-a.

Pojasnila je da vakcinu mogu dobiti besplatno pripadnici rizične grupe, odnosno oni koji boluju od bilo koje vrste hroničnih bolesti i koji bi dobijanjem gripe dodatno iskomplicirali i ugrozili svoje zdravlje.

- Riječ je o bolestima poput HOPB - hronična opstruktivna bolest pluća, hronična astma, bronhitis....Dalje, to su djeca (već od nekoliko sedmica starosti), osobe u dobi starije od 65 godine - kazala je dr. Bašić.

Ona dodaje da vakcina protiv sezonske gripe primarno štiti osobu koja je primi, što znači da će direktno biti zaštićeno oko 4.000 osoba koje pripadaju osobama koje mogu imati teže posljedice ukoliko ne budu vakcinisane, a zaraze se.

- S obzirom na to da ZDK broji oko 400.000 stanovnika, što znači do će jedan posto primiti vakcinu, jasno je da ta vakcinisanost ne može pomoći cjelokupnom stanovništvu, niti spriječiti širenje gripe. Čak i kad bi provakcinisanost bila deset puta veća, kad bi interes građana bio da se vakcinišu deset puta veći od dosadašnjeg, to bi opet bilo deset posto populacije, dakle, opet nedovoljno da se spriječi zaraza - pojasnila je dr. Bašić.

U ZDK proteklih godina je broj oboljelih od gripe, uključujući i oboljelnja slična gripi, bila 4.000 do 6.000 u sezoni.

- Od tog broja imali smo prosječno oko pet smrtnih ishoda, do maksimalnih 12 u jednoj sezoni (prije tri godine), te nekoliko desetina (po sezoni) težih bolničkih slučajeva. Bitno je da se naglasi da upravo vakcinisanje rizičnih osoba i grupa stanovništva značajno pomaže da broj oboljelih sa komplikacijama i smrtnih ishoda bude prilično mali u odnosu na broj stanovništva i u odnosu na ukupan broj oboljelih - istakla je.

Kada je u pitanje "opasnost sezonske gripe", dr. Bašić je pojasnila da gripa, kao i svaka druga bolest, može imati ozbiljne posljedice i komplikacije, te može dovesti i do smrtnog ishoda, što je vidljivo iz gornjih podataka.

- Uzrok za to može biti od imuniteta osobe, zdravstvenog stanja, pravovremenosti djelovanja, načina borbe protiv oboljenja i sl. Mnogo je faktora koji do vode da li gripa ostavlja ikakve, odnosno teške ili smrtne posljedice po svakog pojedinca. Ove godine uz gripu, njene "ivedenice" poput H1N1, bolesti slične gripi, dodatno situaciju usložnjava pojava novog koronavirusa COVID-19, koji ima niz sličnih karakteristika i simptoma sličnih gripi, a dosadašnji rezultati ukazuju da je višestruko opasniji i pogubniji od "obične gripe" - istakla je na dr. Bašić na kraju razgovora za Preporod.info.

(A.N./Preporod.info)