Je li globalizacija okrenula leđa čovječanstvu?

Piše: Selmir Vrabac

Globalizacija, digitalizacija, povezanost i razmjena informacija su blagodati ekonomije novog doba, koje još uvijek prepoznajemo kao informaciono doba. Biznis modeli većine kompanija se temelje na ovim blagodatima, a upravo to i jesu bili izvori snažnog ekonomskog rasta, kojem smo svjedočili od završetka ekonomske krize iz 2008. godine, pa  sve do danas.

U tom periodu svjedočili smo, također, velikom broju ratova, ekspanziji različitih modela terorizma i mnoštva drugih poremećaja koji su imali svoj utjecaj na ekonomska kretanja.

Činjenica je da ekonomija novog doba nije puno marila za sve te poremećaje i značajne probleme s kojima se suočavalo mnogo ljudi. Jednostavno, biznis modeli su se prilagodili tim nestabilnostima i našli načina da ostvare dobit za vlasnike kapitala.

Ta disperzija rizika multinacionalnih kompanija koje geografski pokrivaju svijet, omogućila je da ograničeni ratovi, bilateralni ili multilateralani sukobi mnogo ne utječu na ukupnu profitabilnost biznisa. Jednostavno, prilagodili smo se da funkcioniramo u svijetu gdje su velike nestabilnosti stalni proces, i gdje se promjene uglavnom posmatraju kao nove mogućnosti.

O moralnosti tog pristupa dalo bi se govoriti, ali ako se strogo fokusiramo na ekonomski problem ostvarivanja dobiti od poslovne aktivnosti, onda je to dobitna kombinacija za vlasnike kapitala kojima je dobra dividenda ključno interesovanje.

Ovih dana svjedočimo kako globalizacija, digitalizacija i povezanost mogu biti i problem za ekonomiju u cjelini, države, korporacije i preduzeća. Izuzetaka ima, ali najveći broj kompanija već ima značajne negativne posljedica na poslovanje, a koje su uzrokovane globalnom pandemijom korona virusa.

U iščekivanju brzog kraja pandemije i povratka našem neograničenom konzumiranju blagodati informacionog doba, svi duboko u sebi osjećamo da  ništa više neće biti isto. Uvijek je bilo pandemija i one su imale svoje ekonomske efekte na društvo, međutim, brzina širenja virusa, brzina širenja informacija o zarazi, te popratni efekti poput lažnih vijesti ili cyber kriminala, ukazuju na to da se globalizacija okrenula protiv čovječanstva.

Došli smo do krajnje crte konzumacije dobara i slobode, poslije koje počinje naše samougrožavanje i atak na naš opstanak.

S druge strane, u svakom vremenu i svakoj situaciji, biće nastavljeno odvijanje poslovnih aktivnosti. Blokiranje ekonomskih tokova će sigurno donijeti velike gubitke, na kraće i duže staze. Mnogi će nestati, ali mnogi će se tek pojaviti.  Ne treba sumnjati da će se firme jako brzo prilagođavati novoj situaciji. Što ta situacija bude trajala duže, prilagodbe će postajati novi poslovni modeli na kojima će se temeljiti neke nove ekonomske paradigme. Tome ćemo uskoro svjedočiti.

Ako su veliki ratovi u prošlosti donosili najznačajnije promjene u ekonomskim aktivnostima i promjeni poslovnih modela, onda je sigurno da će pandemija ovog karaktera i obima,  također donijeti značajne promjene. Poslovanje nakon korone sigurno neće biti isto, a pojavljuju se i sasvim novi biznis modeli zadovoljenja potrebe kupca.

Tek ćemo vidjeti da li ulazimo u eru u kojoj će neposredni ljudski kontakt biti sasvim rijedak, ali je sigurno da će digitalizacija postati ključni pojam budućeg ekonomskog razvoja. Na primjer, da biste posjetili Milano i pogledali utakmicu između Milana i Juventusa, već nemate potrebu sjesti u avion i rizikovati neku zarazu. Za to postoji virtuelna stvarnost.

Također, nemate potrebu gurati se u marketima kako bi došli do omiljenih namirnica, i ponovo se izložili epidemiološkom riziku. Vještačka inteligencija omogućava da vas namirnice, po povratku s posla, čekaju pred vratima. Patite li od hroničnih bolesti, omogućit će vam se 24-satni medicinski nadzor. Videopozivom javit će vam se vaš porodični ljekar i provjeriti vašu tjelesnu temperaturu. U međuvremenu, ljekar će znati sve o vašem kretanju i socijalnim kontaktima, zahvaljujući termo i geolokacijskom praćenju. Primjera je mnogo, svi su odveć tehnološki mogući i primjenjivi.  

Do sada smo problem bili mi, ljudi, naše navike i potrebe za socijalnim kontaktima. Putovali smo u Milano na utakmice, porodično posjećivali tržne centre, šetali do ljekara na pregled. Novi biznis modeli su tu, a pandemija i strah od njenih posljedica brzo su nas razuvjerili kako nije nemoguće ''raditi na daljinu".

Itekako jeste, i to mnogo toga: obrazovanje, sport, kupovina, liječenje. Kada je u pitanju biznis, plodove će pobrati oni koji moć te promjene shvate na vrijeme, i prepoznaju je kao priliku.

Je li sve to humano, i da li unižava čovjeka? Sud o tome bi trebao donijeti neko drugi. Ali kapitalizam koji će nastupiti, biće još bezličniji i suroviji. Ranije smo trebali kupce koji imaju identitet, uzurpiraju nam prostor i druže se s nama.

Ubuduće nam trebaju samo njihove narudžbe i njihovi pseudo-identiteti, jer naredba novog ekonomskog doba mogla bi da glasi: Ostanite kod kuće!

Napomena: Tekst odražava stavove autora, a ne stavove Islamske zajednice u BiH - Media centra d.o.o.