Održana tribina : “Božiji je istok, Božiji je zapad..." (Video)

Održana tribina : “Božiji je istok, Božiji je zapad..." (Video)

Johann Wolfgang von Goethe je ove godine dobro iskorišten da se njegovo djelo ”Zapadno-istočni divan”  u Njemačkoj, ali i drugim dijelovima Evrope, iskoristi kao jedan od izvanrednih lijekova protiv islamofobije, izjavio je akademik Enes Karić na javnoj tribini "Božiji je istok, Božiji je zapad...", koja je održana danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.

- Jer, islamofobija je, nažalost, pojava koja je hronična, javlja se ciklično i islamofobija jednako kao i antisemitizam jeste nešto što potrebuje Goethe-a da bi smo imali efikasne odgovore i sa područja kulture na te nemile pojave i nažalost sve više nemile događaje, izjavio je akademik Karić.

Prema njegovim riječima, današnja tribina je odličan povod da se obilježi 200 godina Goetheovog ”Zapadno-istočnog divana”.

Goethe je vidio da bez uključivanja islamskog Istoka, tih klutura pjesništva među Perzijancima, Arapima, Turcima i drugim narodima Istoka ne može doći do svjetske književnosti.

Osim akademika Karića, učesnici tribine, na kojoj su tematizirana djela ”Zapadno-istočni divan” autora Johann Wolfgang von Goethe “ Muslimanska eshatologija u “Božanstvenoj komediji” španjolskog arabiste Miguela Asina Palaciosabili su i dr. Hilmo Neimarlija, prof. dr. Vahidin Preljević i Rijad Ganibegović.

Prof. dr. Vahidin Preljević je izrazio zadovoljstvo da se bh. kultura i kroz ovu manifestaciju sjetila 200 godina od objavljivanja jednog od najvažnijih djela evropske književnosti.

Goethe se polako približava temi da mržnja prema drugome ne može donijeti nikakav prosperitet, nikakav napredak i odlučio je upravo da to pokaže i kroz usvajanje i prisvajanje onog dijela ljudske civilizacije koji se tada u tadašnjoj Evropi činio stranim. On je upravo htio pokazati koliko je “navodno” strana civilizacija, strana kultura zapravo bliska Evropi i sastavni dio evropskog identiteta.

Djelo”Zapadno-istočni divan” pokazuje pjesnikovu težnju ka srži islamskog učenja, predanosti Božijoj volji. Kao i muslimani, Goethe je vjerovao u Božije određenje sudbine i smatrao je dužnost pobožnosti ne suprotstavljati se Božijoj volji.

Djelo španjolskog arabiste La escatologia musulmana en la Divina Comedia, koje je objavljena 1919.god. u Madridu, izlaže tezu da u Danteovoj slici zagrobnoga svijeta postoje analogije sa muslimanskom eshatologijom, te da se može priznati veza između Božanstvene komedije i onoga dijela muslimanske književnosti koja tematizira zagrobni svijet. Danas je i dokazano da je Dante mogao doći do predaja o Noćnom putovanju poslanika Muhammeda a.s. (Isra i Miradž).

B.S./A.A.

Povezane vijesti